Stanovništvo gotovo svake zemlje svijeta smanjit će se do kraja stoljeća, rezultati su velikog istraživanja objavljeni u srijedu, koji ukazuju na to da će procvat nataliteta u zemljama u razvoju i krah u bogatima potaknuti goleme društvene promjene.
Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta u polovini svih nacija svijeta već je preniska da bi se održala veličina njihovih populacija, objavio je u stručnome časopisu Lancet međunarodni tim koji je okupio više stotina naučnika, prenosi HINA.
Koristeći golemu količinu globalnih podataka o stopi nataliteta, mortaliteta i onome što pokreće fertilitet, istraživači su pokušali predvidjeti budućnost svjetske populacije. Do 2050. smanjit će se broj stanovnika u tri četvrtine svih zemalja svijeta, rezultati su istraživanja američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
Na kraju stoljeća to će vrijediti za 97 posto, odnosno 198 od 204 zemlje i teritorija, predviđaju istraživači.
Očekuje se da će samo Samoa, Somalija, Tonga, Niger, Čad i Tadžikistan imati stopu plodnosti iznad brojčane razine generacijske zamjene, odnosno veću od 2,1 rođene djece po ženi u 2100. godini, procjenjuje se u istraživanju.
U ovome stoljeću stopa plodnosti nastavit će se povećavati u zemljama u razvoju, posebno onima u subsaharskoj Africi, a u bogatijim, starijim nacijama i dalje će padati.
“Svijet će se istovremeno morati uhvatiti u koštac s ‘baby boomom’ u nekim zemljama i ‘baby boostom’ u drugima”, rekao je jedan od autora istraživanja Stein Emil Vollset s IHME-a.
“Suočavamo se s iznenađujućim društvenim promjenama u 21. stoljeću”, kazao je, a njegova kolegica i istraživačica IHME-a Natalia Bhattacharjee kaže da su “implikacije goleme”.
“Ovakvi budući trendovi u stopi plodnosti i broju živorođene djece potpuno će rekonfigurisati globalnu privredu i međunarodnu ravnotežu snaga te će zahtijevati i reorganizaciju društava”, rekla je.
“Jednom kada se broj stanovnika gotovo svake zemlje bude smanjivao, oslanjanje na otvorenu imigraciju postat će neophodno za održanje privrednog rasta.”
No, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije pozivaju na oprez kada su projekcije posrijedi. Istakli su nekoliko ograničenja modela, posebno izostanak ili nedovoljno podataka iz brojnih zemalja u razvoju.
Objavljivanje podataka u brojkama “ne bi trebalo biti iskazano na senzacionalistički način, već nijansirano, tako da se balansira između turobnosti i optimizma”, napisali su stručnjaci WHO-a u Lancetu.
Istakli su i da smanjenje populacije može biti od koristi, primjerice za okoliš i sigurnost hrane. No, uočili su nedostatke kada su posrijedi ponuda radne snage, socijalna sigurnost i pojava “nacionalističke geopolitike”.
Teresa Castro Martin, istraživačica u španskom Nacionalnom istraživačkom vijeću koja nije učestvovala u istraživanju istakla je da je ipak riječ samo o projekcijama.
Kazala je i kako se po Lancetovom istraživanju predviđa da će globalna stopa fertiliteta pasti ispod brojčanog nivoa generacijske zamjene oko 2030. godine, “dok UN predviđa da će se to dogoditi oko 2050.”
Studija je ažurirano istraživanje IHME-a o globalnom teretu bolesti. Organizacija, koju je u sklopu Univerziteta Washington osnovala Fondacija Billa i Melinde Gates, postala je globalna referenca za zdravstvenu statistiku.