Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, kao i Tursku.

Srbija i Crna Gora su veċ uveliko u procesu pristupnih pregovora, s tim da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u procesu. Turska također pregovora o članstvu u EU, mada u zaoštrenim odnosima sa briselskim institucijama.

EK objavljuje ovaj izvještaj jednom godišnje i ukazuje na stanje u svim ključnim oblastima gdje su reforme neophodne kako bi ove zemlje napredovale u euroitegracijskim procesima.

Korupcija i političko zarobljavanje

Izvještaj koji se tiče Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u upoređenju sa ostalim zemljama regiona.

– Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana – ocjenjuje se u izvještaju koji je posveċen Bosni i Hercegovini.

Poseban dio Izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na sjeverozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Pročitajte:  Pismo na 10.000 adresa bh građana u Britaniji da djeluju u vezi s krizom u BiH

Dvije škole pod jednim krovom

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

– Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja obezbjeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u obezbjeđivanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja”, stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, “gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju”.

Kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, Bosna i Hercegovina nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

– Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama – ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.