Šta je zajedničko za Fikreta Abdića i Simu Zarića?
Radi se o presuđenim ratnim zločincima kojima je Izborni zakon Bosne i Hercegovine, sve do prošle sedmice, omogućavao da se kandiduju na izborima i kasnije obavljaju javne funkcije. Tako je Abdić i dan-danas načelnik Velike Kladuše, a Zarić je bio zamjenik načelnika Bosanskog Šamca, uprkos presudama za ratni zločin.
– Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine – član 9 je Ustava BiH koji prepisan i u dosadašnji Izborni zakon BiH.
Međutim, visoki predstavnik Christian Schmidt je nedavnim nametnutim izmjenama Izbornog zakona onemogućio kandidature ratnih zločinaca na izborima u BiH.
– Mnogo smo radili s Uredom visokog predstavnika – OHR kako bi se u izmjenama našla i ova odredba. Ovo je bio ključan potez. Odluka je historijska i nadamo se nastavku jedne sveobuhvatne akcije na zaštiti i korištenju naslijeđa suda u Hagu, ali i drugih sudova nadležnih za progon ratnih zločinaca – kaže za Faktor Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
No ostaje pitanje da li je Schmidt mogao svojom odlukom obuhvatiti i one osobe protiv kojih su podignute optužnice za ratni zločin, a proces još traje. Barem nekon privremenom zabranom za učestvovanje na izborima.
– Razmatrana je i ta opcija, ali bi se njenim uvrštavanjem u zakonski dokument stvorilo mnogo problema. Prije svega, važi pravilo presumpcije nevinosti, pa bi optuženi za ratne zločine se sigurno obraćali Evropskom sudu za ljudska prava.
Nama je bio cilj da ljudi poput Fikreta Abdića ne budu na izbornim listama, da ne budu izabrani na funkcije koje određuje politika.
A svjedoci smo da takve osobe, pogotovo u entitetu RS, i dalje vode glavnu riječ – istakao je Tahirović.
