Lideri Evropske unije danas i sutra razgovaraju o politici proširenja EU, uključujući najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Moldaviji, na sastanku Evropskog vijeća.
Šta će za BiH značiti otvaranje pregovora sa EU svoje mišljenje u programu N1 televizije podijelila je Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske, koja je između ostalog potpisala i ugovor o pristupanju Hrvatske EU.
Šta će za BiH značiti zeleno svjetlo iz Brisela? Koliko je ovo rezultat vladajuće koalicije u državi, a koliko geopolitičkih odnosa koji su danas u svijetu?
– To bi u ovom trenutku, ako se dogodi, zapravo bio deklarativan znak, jedna polupružena ruka Bosni i Hercegovini, ali kako se kaže: “Bolje išta nego ništa”. To ne govorim zato što sam skeptična nego zato što imam iskustva. Pogledajte te zemlje koje su otvorile pregovore – i dalje čuče. Sve ove reakcije treba gledati i u kontekstu izbora u Evropskom parlementu. Ursuli Von der Leyen je veoma važno da u kampanju uđe sa što više uspjeha i otvaranje pregovora sa BiH bi bila jedna od tih tačaka, jedna od zastava sa kojom bi mogla mahati. Ovo je dobar znak, ali do cilja treba iznimno mnogo rada. Pred Bosnom i Hercegovinom stoji vrlo, vrlo težak i iznimno naporan put sa mnogo odricanja i dokazivanja da BiH istinski želi u društvo evropskih naroda. Prema mome mišljenju EK je pogriješila kada BiH nije dobila status kada i Ukrajina, koja je u ratu.
Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina ovo smatra “medvjeđom uslugom za BiH, s obzirom na nivo provedenih reformi”. Hoće li sve ono što nam je EU progledala posljednih mjeseci, kada je riječ o prioritetima za otpočinjanje pregovora, sada doći na naplatu?
– Gledanje kroz prste samo bi štetilo Bosni i Hercegovini jer je provođenje reformi u interesu BiH. Sjećate li se kad je Mark Rutte bio u Sarajevu da je poručio “nikako prečicom”. Iako to izgleda okrutno, nikakva vrsta prečica ne bi donijela ništa dobro. Dubinske reforme se ne prave zbog Brisela nego zbog same Bosne i Hercegovine. Bila sam ta koja je doblokirala pregovore sa EU i zato iz svoga iskustva vas upozoravam da svaka država EU može blokirati te pregovore kao što je nama Slovenija učinila. Vi ne možete ništa, ni okrenuti se niti nastaviti. I o ovome treba voditi računa. Također, poruke koje idu iz BiH o entitetima i treba li BiH biti jedinstvena nisu dobre poruke članicama Unije.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas poručuje: “Pregovori s BiH će trajati 500 godina, i duže nego što su bili pod Turcima”?
– On samo govori na svoj način, pokušava upozoriti na ovo o čemu govorim – da će biti teško i da će trajati dugo. Mislim da bi bilo jednostavnije da je rekao da će trajati dugo i da ovo ništa posebno ne znači. Neke države poput Sjeverne Makedonije promijenile su ime i ništa se nije desilo. Poslije Hrvatske nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije postala članica EU. Ne postoji neki entuzijazam, treba biti iskren, među članicama EU u vezi sa proširenjem.
Sjećate li se koliko dugo je Hrvatska radila na ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora sa EU?
– Procese smo počeli 2000. godine, zahuktalo se 2005., a onda je sve stalo 2008. blokadom Slovenije i nekih drugih zemalja vezano za saradnju sa Hagom i mi se nekih godinu i po dana nismo micali. Onda sam došla na čelo vlade i izistanak entuzijazma sam osjetila na svojoj koži. U proljeće 2011. predsjednik Evropske komisije Barosso je došao u Zagreb kako bi meni jasno rekao da Hrvatska neće završiti pregovore i da idemo na sporedni kolosijek, da ćemo čekati Srbiju. Mi smo do posljednjeg sekunda dokazivali da se istinski borimo protiv korupcije i zbog toga smo promijenili i Ustav. Morala sam skupiti dvije trećine zastupnika da promijenimo Ustav jer je EK tražila da se ojača pravosuđe. Ovakve blokade i vi u BiH možete očekivati. Dakle, davanje zelenog svjetla će biti dobra vijest, ali iza toga treba kopati i orati – kazala je Kosor za N1.