Miro Lazović, ratni predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, u Danu uživo na N1 kazao je kako je “dobro što su završeni pregovori” u vezi sa izbornom reformom. On je odbacio elektorski model, kao jedno od rješenja za izbore u FBiH, ocijenivši da se njim povećavaju etničke podjele. Također, Lazović je kazao da se SDA samo deklarativno zalaže za građansko uređenje države i da to nije pokazala u praksi.
Lazović, ratni ministar vanjskih poslova i premijer Republike Bosne i Hercegovine, a kasnije član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić, bh. književnik i akademik Abdulah Sidran, politolog i ekspert za međunarodne odnose prof. dr. Zlatko Hadžidedić i profesor Fakulteta političkih nauka prof. dr. Senadin Lavić uputili su poruke javnosti uoči nastavka pregovora u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH.
-Ne smijemo dozvoliti održavanje izbora prema zakonu o kojem ova, ni od koga ovlaštena, oligarhija pregovara mimo Ustava Bosne i Hercegovine i nasuprot volji većine građana Bosne i Hercegovine! Izbori u oktobru 2022. godine mogu biti održani jedino prema postojećem Izbornom zakonu, koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, poručili su.
N1: Vi ste smatrali da se ne treba ni pregovarati? Da treba odbiti pregovore? Zašto?
Miro Lazović: Nisam bio protiv pregovora, ali jesam protiv koncepta koji se nudi. Taj koncept je za nas bio neprihvatljiv. Neke stranke koje su potpisale Deklaraciju učestvovale su na pregovorima poput NiP-a, Naše stranke, SBB itd. One bi se trebale držati principa koje su potpisale, a jedan od takvih principa je protiv elektorskog modela. Shvatili smo da ukoliko bi se prihvatile promjene Izbornog zakona na način elektora to bi još više učvrstilo etničke podjele i etničke politike. Smatramo da je dobro da su ovi pregovori završeni.
Čini se da elektorski model nije bio kamen spoticanja za strane u pregovoru?
To je za potpisnike Deklaracije, pa računam tu i NiP, oni ne bi smjeli ići ispod potpisanih principa. Ukoliko za njih bude u redu elektorski model oni će se sami isključiti iz Deklaracije.
Da li je građanska država iluzija?
To nije iluzija nego je sudbinsko pitanje Bosne i Hercegovine. Profesor Esad Zgodić je u svoj knjizi iz 1996. godine zapisao da od ishoda borbe između totalitarnih, etničkih koncepata i građanskog zavisit će sudbina ove države, ali i sudbina bošnjačkog naroda. Mislim da smo došli do tačke gdje se lomi ne samo sudbina bošnjačkog naroda, nego i sudbina svih Bosanac i Hercegovaca koji žele da žive u jednoj demokratskoj, stabilnoj državi po uzusima EU. Mi smo dobili podršku stranka i ako skupimo sve glasove koji su podržali Deklaraciju dolazimo do 500.000 glasova.
Nažalost, mi živom jedan zaleđeni politički konflikt 30 godina koji je afirmiran u postojećem ustavu, zbog toga mi, ali i međunarodna zajednica, zalažemo se za ograničene ustavne izmjene. Kad se to promjeni građanska država postaje realnost.
SNSD i HDZ nisu za građanski koncept, a da li je SDA?
Ne vjerujem. SDA ima u svome programskom opredjeljenju da je za građansku državu, ali se to mora pokazati u praksi, pa i na primjeru Bužima gdje su trebali osuditi izjavu njihovog načelnika u vezi sa proslavom novogodišnjih praznika. Kad SDA u praksi bude za građansku državu imat će pravo da kaže da je državotvorna stranka.
Podsjećamo, na inicijativu Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), Srpskog građanskog vijeća (SGV) i Foruma parlamentaraca BiH početkom marta je u Sarajevu potpisana Deklaracija o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju i NATO.
Deklaraciju je parafiralo gotovo 30 predstavnika političkih organizacija, organizacija civilnog društva, apelanata pred Europskim sudom za ljudska prava i predstavnika akedemske zajednice.
Tekst Deklaracije proizvod je višemjesečnih razgovora koje su vodile delegacije HNV-a, SGV-a, VKBI-ja i Foruma parlamentaraca BiH 1990, čiji je cilj zajedničko djelovanje kao društveni pokret sa nuđenjem adekvatnih rješenja utemeljenih na međunarodnim presudama koje su obaveza BiH na euro-atlanskom putu.
Deklaracija je proizvod podrške Principima za izmjene Ustava BiH koje su dali potpisnici Deklaracije kao 62.000 građana BiH putem aplikacije www.izmjeneustava.com.
Jedan od ciljeva iz Deklaracije jeste i ubrazni prijem BiH u EU što su podržali bivši visoki predstavnici za BiH, posebno Christian Schwarz-Schilling.