Kroz procese medijacije prošle godine je u Bosni i Hercegovini oslobođeno više od 22 miliona konvertibilnih maraka. Iako je ovaj alternativni način rješavanja sporova ranijim strategijama reforme sektora pravde bio prepoznat kao strateška oblast, on još uvijek nije zauzeo mjesto koje mu pripada u društvu, ali i pravosudnom sistemu.
Udruženje medijatora u Bosni i Hercegovini je državnim Zakonom o postupku medijacije te Zakonom o prijenosu poslova medijacije na udruženje medijatora ovlašteno za poslove alternativnog načina rješavanja sporova u našoj zemlji, kao i obuku te certificiranje osoba za rad u ovoj oblasti.
Kako za Klix.ba pojašnjavaju iz ovog udruženja, medijacija predstavlja postupak u kojem treća, neutralna osoba (medijator) pomaže strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rješenje spora. Medijator uspostavlja i olakšava razgovor između stranaka, kako bi one postigle cilj, ali ne donosi odluke o tome kako će spor biti riješen.
Kako se dolazi do medijacije?
Stranke se mogu sporazumjeti da spor riješe prije pokretanja sudskog postupka, a ukoliko je on već pokrenut, onda stranke sve do zaključenja glavne rasprave mogu zahtijevati da spor riješe putem medijacije. Također, sudija koji vodi postupak može, prema vlastitoj procjeni, već na pripremnom ročištu predložiti strankama da spor pokušaju riješiti medijacijom.
Iako je medijacija ranijim strategijama reforme sektora pravde bila prepoznata kao strateška oblast, prema riječima potpredsjednika Udruženja medijatora u BiH Amira Avdagića, ona nije zauzela ono mjesto koje joj realno pripada u društvu, ali i u pravosudnom sistemu naše zemlje.
“Činjenica da se ovim postupkom spor rješava uglavnom za nekoliko dana upućuje na to da su i troškovi za strane u sporu dosta manji u odnosu na sudske konvencionalne postupke, kao i prateće troškove postupka. Sporazum koji zaključi medijator ima snagu izvršne isprave, što predstavlja najveću snagu i prednost postupka medijacije. Pojedini sudovi su zatrpani velikim brojem komunalnih predmeta, privredni sporovi traju predugo, građani i pravne osobe su izloženi velikim troškovima, tako da medijacija zasigurno ima prostora da se i dalje razvija”, kaže Avdagić za Klix.ba.
Amir Avdagić (Foto: Arhiv/Klix.ba)Amir Avdagić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Bh. medijatori su prošle godine imali 485 postupaka medijacije od kojih je 95,5 posto uspješno završeno.
“Sporazumom o medijaciji uspješno je okončano 108 sudskih postupaka, dakle onih koji su se već vodili na sudu, jer i takvi postupci (sve do zaključenja glavne rasprave) mogu se rješavati u medijaciji. Značajno je napomenuti da je u 2019. godini u navedenim postupcima medijacije oslobođeno i 22.124.100,90 KM sredstava. U 2020. godini morat ćemo reagovati na COVID-19 izazove i raditi na stvaranju pretpostavki za internet (online) medijaciju kako bismo mogli održati rast i razvoj”, ističe Avdagić.
Lista medijatora je javna te je posjeduje svaki sud, a stranke sporazumno biraju osobu koja će im pomoći u ovom alternativnom načinu rješavanja sporova.
“Sve osobe s visokom stručnom spremom mogu se prijaviti, proći obuku te ukoliko polože ispit steći pravo na zvanje medijatora, odnosno upisa na listu medijatora u BiH”, ističe Avdagić.
Nisu suprotstavljeni advokaturi ili notarijatu
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokrenulo je projekt izgradnje efikasnog pravosuđa u službi građana, a Avdagić je član radne grupe za izradu strategije za alternativno rješavanje sporova.
“Riječ je o grupi u čijem radu učestvuju stručnjaci i predstavnici svih relevantnih institucija, ljudi koji vrlo dobro razumiju probleme u vezi s alternativnim načinima rješavanja sporova pa tako i medijacije te se nadam da ćemo prepoznati prednosti medijacije. Potrebno je akademskoj i pravosudnoj zajednici približiti medijaciju i objasniti da ona nije nikako suprotstavljena na bilo koji način advokaturi ili notarijatu, nego da nadopunjuje i olakšava život svima nama”, navodi Avdagić.
Udruženje medijatora BiH trenutno ima prostorije u Općinskom sudu u Sarajevu i Osnovnom sudu u Banjoj Luci, a najavljena je mogućnost otvaranja i u Tuzli.
Među bh. medijatorima je najviše advokata, notara, bivših sudija te tužilaca. Avdagić navodi da je potrebno ohrabriti građane i pravne osobe da u svom interesu pokrenu postupak medijacije, jer, kako naglašava, za sud uvijek ima vremena.