Nije dugo prošlo, a ponovo su na političkoj sceni BiH najave o prenošenju nadležnosti s državnog na entitetski nivo. Autor je isti.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) prije dva dana je najavio osnivanje “Republičke izborne komisije” u tom bh. entitetu jer više “ne želi da se igra”.
“Ne želimo nastaviti sa igrarijama, želimo da vratimo svoje nadležnosti. Mi ćemo to uraditi i to ćemo završavati sa Agencijom za lijekove. Napravit ćemo izbore za Republiku Srpsku, da to bude u nadležnosti enitetske izborne komisije, a ne ova uzurpatoska Centralna izborna komisija koja želi da poništi volju naroda RS-a. Moja pobjeda je neupitna, bez obzira što opozicija od toga pokušava da napravi čudo”, najavio je.
Da se u ovom bh. entitetu pripremaju i pravno, govori bivši predsjednik VSTV-a i čovjek s crne američke liste, a danas Dodikov savjetnik – Milan Tegeltija. On je na Twitteru postavio član 1.1. Izbornog zakona BiH u kojem piše:
“Ovim zakonom uređuje se izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH.”
Tegeltija je dodao: “Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme!”.
Tegeltija je ovime sugerisao da se CIK BiH može baviti samo izborima za državni nivo vlasti, dok je RIK (republička izborna komisija) nadležna za, naprimjer, provođenje izbora za predsjednika RS-a, Narodnu skupštinu RS-a i niže nivoe.
U Izbornom zakonu RS-a, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika RS-a, poslanika Narodne skupštine RS-a i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mjesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bio zadužen za provođenje kompletnog izbornog procesa u Republici Srpskoj, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.
Bivši predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić rekao je za Srpskainfo da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od 10 godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS-a koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo “tapšali po leđima”. S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno “protiv države BiH”.
A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.
Petrić smatra da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija RS-a i koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.
Predsjednik Republičke izborne komisije RS-a, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti RS-a pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.
“Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate…”, kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.
Na najave da bi Republika Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.
“Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe”, dodaje Blagojević.
On smatra i da se CIK BiH sam doveo u konfuznu situaciju s ponovnim kontrolnim brojanjem glasova te postavlja pitanje šta će biti kada političke stranke, posmatrači ili građani podnesu zahtjev za novo brojanje nakon utvrđivanja preliminarnih rezultata: “Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore”?