Nacrt budžeta KS-a za iduću godinu iznosiće 1.262.733.248 KM. Hoće li doći do nekih izmjena, odnosno hoće li prijedlog budžeta biti veći, manji ili će ostati isti, znaće se nakon javne rasprave. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk je kazao da je prihodovna strana ovog dokumenta planirana na osnovu revidiranih projekcija javnih prihoda za 2023. i da je uravnotežena.
– Prema toj projekciji prihodi od poreza na dobit u 2023. iznosit će 191.385.441 KM, projekcija za 2024. je 195.538.666 KM i veći su za 4.153.225 KM. Prihodi od poreza na dohodak u 2023. iznosit će 271.339.170 KM, a projekcija za 2024. je 264.905.124 KM i manji su za 6.434.046 KM. Prihodi od indirektnih poreza koji pripadaju Kantonu Sarajevo u 2023. iznosit će 508.050.294 KM, projekcije za 2024. je 466.395.576 KM, što znači da će prihodi od indirektnih poreza biti manji za 41.654.718 KM, naveo je Uk.
Kako je dodao premijer, u 2024. očekuje se rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda za 5,6 posto, te rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 2,9 posto.
– Za servisiranje duga, za ino i domaće kredite u nacrtu budžeta KS-a planirano je 82.356.446 KM, rekao je Uk.
Za kamate na pozajmice primljene kroz državu bit će izdvojena 21.747.721 KM, kamate za inokredite 406.566 KM, a kamate od domaćeg pozajmljivanja 10.375.916 KM. Za otplate dugova primljenih kroz državu bit će izdvojena 24.286.451 KM, otplate duga za inokredite 1.582.055 KM, te otplate duga od domaćih finansijskih institucija 23.957.737 KM, što je ukupno 82.356.446 KM.
Zastupnici opozicije, Stranke za BiH, DF-a i SDA, smatraju da je nacrt budžeta donesen nabrzinu, da nije razvojni, a ni kapitalni.
Muamer Bandić, zastupnik SBiH, tvrdi da budžet nije razvojni, jer ne vidi razvojne komponente budžeta, posebno u oblasti prostornog razvoja KS-a.
– Ne vidi se ni to da se Vlada KS-a opredijelila da riješi Regionalni centar za upravljanje otpadom, odnosno deponiju Smiljevići, a izdvojena sredstva za to su skromna, rekao je Bandić.
Njegov stranački kolega Jasmin Šaljić je precizirao “da se sa tri ministarstva ne smiju skidati sredstva”, a to su Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za boračka pitanja i Ministarstvo unutrašnjih poslova.
POVEĆANA OSNOVICA
– Tu se ne trebaju praviti uštede. Ne možemo od tih ministarstava uzimati da bismo nešto uštedjeli, istakao je Šaljić.
Zastupnica Demokratske fronte Marijela Hašimbegović je kazala da je opoziciji jasno zašto je došlo do umanjenja budžeta za 200 miliona KM, jasno je i zašto je povećana osnovica za dodatne budžetske korisnike, ali i što je došlo do umanjenja domaćeg na račun inozaduženja.
– Budžet bi trebao biti prezentacija određenih vrijednosti. Nacrt budžeta nije ni razvojni ni socijalni, a programski svakako nije. Moje intimne želje su da uskoro vidimo programski budžet, jer će samo takav budžet taksativno objasniti stavke, bit će transparentan i razumljiviji, poručila je Hašimbegović.