Novi vjetrovi u VSTV-u: Prestaje li pravosuđe biti porodični biznis?

preporučujemo

Nisu rijetki slučajevi da su roditelji sudije ili tužioci, a djeca stručni saradnici u pravosudnim institucijama.

U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću po svemu sudeći pušu neki novi vjetrovi, koji bi mogli uveliko rastjerati tamu u pravosuđu. Kako saznajemo od naših izvora bliskih pravosudnom sistemu, u VSTV-u već neko vrijeme traju razgovori i iznose se prijedlozi kako dovesti pravosuđe “u red”. Čak se očekuje da bi neki od tih prijedloga mogli biti konkretizovani u odluke na nekoj od narednih sjednica VSTV-a.

Među njima je i prijedlog da se konačno utvrdi ko je čiji, odnosno da se utvrde porodični odnosi među sudijama, tužiocima, stručnim saradnicima…

DISCIPLINSKI POSTUPCI
– Nije rijetkost da je jedan od roditelja sudija ili tužilac, a dijete stručni saradik, pa čak i u istoj pravosudnoj instituciji. Zbog toga se pojavila ideja da se konačno precizno, “na papiru”, evidentiraju svi primjeri porodičnih odnosa u pravosuđu. Za početak je potrebno utvrditi sve te odnose, pa nek cijelo pravosuđe, a zašto ne i javnost zna ko je kome rod. Tek nakon što se utvrdi stvarno stanje moguće je početi razmišljati o tome da li treba ili ne treba donositi odluke kojima bi se regulisalo ovo pitanje. Također, tek nakon toga će se moći ispitati da li je bilo zloupotreba prilikom imenovanja. Uostalom, toliko je slučajeva rodbinske povezanosti da se pravosuđe po kuloarima već naziva porodičnim biznisom, kazali su nam naši izvori.

S tim u vezi je i ideja da svi nosioci u svojim biografijama navedu ko su im i gdje su zaposleni njihovi najbliži srodnici, radi eventualnog sprečavanja mogućeg sukoba interesa. Međutim, kako dodaju naši izvori, s tim u vezi je potrebno konsultovati i Agencija za zaštitu ličnih podataka.

Također, pojavile su se i ideje o ubrzanju procesa disciplinskih postupaka u pravosuđu.

– Potrebno je izraditi smjernice za Ured disciplinskog tužioca, ali i za diciplinske postupke uopće. Tim smjernicama bi trebalo biti definisano da disciplinski tužilca, osim na osnovu zvaničnih ili anonimnih prijava, otvara predmete i na osnovu drugih izvora, poput medijskih izvještaja i slično. Također, smjernicama bi trebalo biti definisano da prioriteti budu otvaranje predmeta i vođenje postupaka u kojima se govori o rukovodećim osobama, odnosno o predsjednicima sudova i glavnim tužiocima, jer upravo od toga kakvi su rukovodioci najčešće zavisi i rad ostalih uposlenika u pravosudnim institucijama. Osim toga, potrebno je ubrzati same disciplinske postupke, kako bi se u što kraćem vremenu došlo do konačne odluke, a ne da se pojedini procesi razvlače unedogled, dodaju naši izvori.

IMENOVANJE RUKOVODILACA
Među prijedlozima o kojima se sve glasnije govori u VSTV-u je da se preispituje rad predsjednika sudova i glavnih tužilaca tako što će se nakon određenog perioda provjeravati šta su od “obećanja” koje su dali u svom programu rada na osnovu kojeg su i postavljeni na rukovodeću funckiju, i ostvarli.

Također, govori se i o tome da li na rukovodeće dužnosti treba imenovati ljude koji, po sili zakona, ne mogu “odraditi” mandat do kraja.

– Prema Zakonu o VSTV-u, sudije i tužioci svoje dužnosti mogu obavljati maksimalno do napunjenih 70 godina života, kada moraju otići u penziju po sili zakona. Pitanje je da li uopće ima smisla imenovati nekog za predsjednika suda ili glavnog tužioca, na bilo kojem nivou, ko je već napunio 67 ili 68 godina, odnosno kome je ostalo još godina ili dvije do odlaska u penziju, pojasnili su naši izvori.

Također, uskoro bi se na stolu ponovo moglo naći pitanje Odjela za integritet sudija i tužilaca. Ovaj odjel VSTV je osnovao u julu prošle godine, a osnovni zadatak je da prati primjenu sudske i tužilačke etike kao i zakona o sprečavanju sukoba interesa. Međutim, do sada ovaj Odjel, kako saznajemo, izgleda nije u potpunosti profunkcionisao, jer nije u potpunosti popunjen potrebnim kadrom.

DODATNE SUDIJE
Među pitanjima o kojima bi se uskoro moglo raspravljati na jednoj od sjednica VSTV-a jeste i rad dodatnih sudija. Radi se o sudijama koji su imenovani u takozvanom prelaznom periodu, odnosno nakon što je u BiH u praksu uvedeno takozvano anglosaksonsko pravo. Zadatak dodatnih sudija je bio da riješe predmete zaostale iz “prošlog sistema”, odnosno one koji su vođeni po takozvanom evropskom, odnosno kontinentalnom pravu. Međutim, taj prelazni period traje već prilično dugo, tako da se pojavilo pitanje i provjere rada dodatnih sudija, kao i načina njihovog imenovanja, odnosno kako neko može i po desetak godina obavljati ovu dužnost, iako se bira na madat od dvije godine. Drugim riječima, zašto se neko imenuje više puta zaredom na funkciju dodatnog sudije, ako nije pokazao efikasnost.

U VSTV-u se polako otvara i niz drugih pitanja. Među njima je pitanje poštivanja nacionalne strukture prilikom zapošljavanja i imenovanja u pravosuđu, odnosno da li se tom prilikom uvijek poštuje zakonska odredba o obavezi poštivanja popisa stanovništva iz 1991. godine.

Najnovije

BiH protiv Rusije lovi evropsko zlato, osiguran prijenos

Reprezentacija Bosne i Hercegovine danas igra finale Evropskog prvenstva koje se održava u Turskoj. Zlatni ljiljani odmjerit će snage sa...