Evropsko vijeće je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, a na sjednici su šefovi vlada zemalja članica donijeli zaključke, od kojih se jedan odnosi na BiH. U njemu stoji da BiH treba poduzeti relevantne korake iz preporuka Komisije 12. oktobra 2022.
Zaključak pod rednim brojem 31 govori o odobravanju pristupnih pregovora za BiH, a da ćemo datum otvaranja pregovora dobiti kada ispunimo preporuke Evropske komisije od 12. oktobra 2022. godine.
“Nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odlučuje da otvori pristupne pregovore sa BiH. Evropsko vijeće s tim u vezi poziva Komisiju da pripremi Pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022”, navodi se u zaključku.
Riječ je o kriterijumima koje je Evropska komisija pred Bosnu i Hercegovinu postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka koji su potrebni za napredak na evropskom putu. To su:
1. Prioritet je usvojiti izmjene postojećeg Zakona o VSTV-u kako bi ojačali njihov integritet (što je usvojeno)
2. Usvojiti novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH
3. Usvojiti Zakon o borbi protiv sukoba interesa (također usvojeno)
4. Preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
5. Odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima upravljanja granicom i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila (dijelom usvojeno kroz sporazum s Frontexom)
6. Osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja
7. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima
8. Osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU
U martu ove godine Evropska komisija je posljednji put ažurirala pomak Bosne i Hercegovine po pitanju gore navedenih kriterijuma.
Izvještaj Evropske komisije od 12. marta govori dokle smo na putu usvajanja tih kriterijuma
Navodi se da BiH još mora usvojiti novi zakon o VSTV-u, koji bi bio u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, no u toku je izrada zakona, kako kažu, s obzirom na to da je formirana i radna grupa.
“Novi zakon o VSTV-u bi trebao također osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o imovini. Vlasti Bosne i Hercegovine očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od strane Vijeća”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije
Navode i kako Ministarstvo pravde BiH završava nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine te očekuju da će ga dostaviti Vijeću ministara na usvajanje u martu. Takvih pokušaja je već bilo, ali neuspješno zbog pitanja lokacije suda i prenosa nadležnosti.
“Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji kako bismo dobili naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Četvrtka tačka izvještaja je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji su bh. vlasti nedavno usvojile u okviru 3 + 1 zahtjeva za dobijanje zelenog svjetla Vijeća EU.
Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je jedan od najvažnijih prioriteta EU stoga se ističe da su neki koraci već napravljeni kao što je usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Vlasti Bosne i Hercegovine su također na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Eurojusta, međutim potrebno je zakon i usvojiti.
Strategija javnih nabavki 2024 – 2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od strane Vijeće ministara, naveli su.
“Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organizovanog kriminala”, poručili su.
Govoreći o tački koja se fokusira na unapređenje upravljanja granicom i migracijama, navodi se kako taj segment u BiH nastavlja da se poboljšava.
“Parlament je usvojio Zakon o strancima u augustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajuću sumu iz budžeta za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila”, navodi se.
U decembru 2023. Vijeće ministara usvojilo je sporazum s Frontexom, Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači su imenovani. U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina se dodatno uskladila sa viznom politikom EU ukidanjem Oman sa svoje liste zemalja bez viza.
Međutim, vlasti BiH još nisu usvojile Zakon o kontroli granica, koji je trenutno u formi nacrta i očekuje se da ga Ministarstvo sigurnosti dostavi Vijeću ministara na usvajanje, a zatim i u parlamentarnu proceduru.
Kada je riječ o koraku koji osigurava zabranu torture, ističe se da je Ustavni sud ukinuo smrtnu kaznu u Ustavu RS-a, a da je u augustu 2023. godine parlament izmijenio Zakon o ombudsmenima na adekvatan način.
Garantovanje slobode izražavanja i medija te zaštita novinara u BiH nije na visokom nivou stoga će biti potrebno uraditi dodatne korake. Do sada su sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale kontakt osobe za novinare, a prva obuka kontakt tačaka koju finansira EU održana je krajem februara.
U skladu s ovim kriterijumom je i potreba za održivim RTV sistemom, a BiH je do sada samo privremeno riješila finansijski problem na način da je od sredstava RAK-a dat novac BHRT-u i entitetskim emiterima.