U povodu obilježavanja 30. godišnjice od sticanja nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, izlagači su predstavili rezultate istraživanja stavljajući poseban naglasak na političke prilike u svijetu i Bosni i Hercegovini koje su dovele do proglašenja nezavisnosti.
Kakav je bio stav zvanične politike Sjedinjenih Američkih Država (SAD), da li su članice EU imale jedinstven stav po pitanju raspada Jugoslavije te na koji su način domaći politički faktori pristupali pitanju nezavisnosti, teme su panela.
To je prilika da se na temelju naučno relevantnih podataka razgovara o historijskom kontekstu jednog od najznačajnijih događaja u ukupnoj prošlosti Bosne i Hercegovine.
Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (UNSA), rekao je da su 25. novembra – Dan državnosti BiH i 1. marta dva najznačajnija datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine.
Referendum je organiziran 29. veljače i 1. marta 1992. godine.
– Zanimljivo je reći da je prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu bila Bugarska. Ona je to učinila čak i prije održavanja referenduma, 30. siječnja 1992. godine. Također, prije održanog referenduma, Bosnu i Hercegovinu priznali su Turska i Slovačka. Nakon referenduma i objavljivanja rezultata, prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu bila je Španjolska, zatim Libija i Iran. Sve zemlje EU, uključujući Veliku Britaniju i SAD, u toku 6., 7. i 8. aprila priznale su Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i nezavisnu državu – istaknuo je Muratović.
Kako je kazao, danas, od 192 članice Ujedinjenih nacija, Bosnu i Hercegovinu priznaju 182 države.
– Bosna i Hercegovina ima uspostavljene diplomatske odnose sa 183 države. Dakle, put u nezavisnost je bio dug i mukotrpan. Također, očuvanje nezavisnosti je mukotrpno iu tom smislu i na tom putu Bosna i Hercegovina se treba oslanjati na svoje provjerene prijatelje, a prije svega na vlastite snage – dodao je Muratović.
Direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Sedad Bešlija rekao je da je cilj ovog događaja, kao i svake godine, da se podsjetimo na jedan od najvažnijih, ako nije i najvažniji, podatak u novoj historiji Bosne i Hercegovine.
– I da još jednom naučnu, stručnu i opću javnost podsjetimo na vrijednost nezavisnosti države i vrijednosti postojanja bh. institucija. Da još jednom podsjetimo javnost da se vrijednosti poput nezavisnosti i slobode jedne zajednice ne dobivaju na poklon, nego je potrebno da svi zajedno, kao društvo, svakodnevno radimo na tome da jačamo državne institucije – pojasnio je Bešlija.
Kako je kazao, 30 godina nakon referenduma u Bosni i Hercegovini iako je napravila određene pomake, ipak se i dalje suočava sa temeljnim pitanjima poput suštinskog priznavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, lojalnosti svih njenih građana prema bh. državnim institucijama.
– Bosna i Hercegovina će i dalje, u narednim godinama, imati tu vrstu problema. Dakle, temeljnog problema na koji način će dalje biti organizirana i unutar sebe ali iu međunarodnom pravu – dodao je Bešlija.
O značaju referenduma i 1. marta govorio je i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.
– Mi danas obilježavamo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 30 godina nakon što smo u svojoj novoj historiji svoju nezavisnost pred svijetom, platili krv kao država jer smo sa proglašenjem nezavisnosti bili napadnuti. Da nismo dobili nezavisnost 1992. godine pitanje je da li bi danas bilo Bosne i Hercegovine ili bismo bili neki mali dijelovi u velikodržavnim aspiracijama ’90-ih godina koje su bile opredijeljene da unište jedan narod, a onda se to pretvorilo u uništavanje svih naroda – pojasnio je Škrijelj.
Smatra da je Bosna i Hercegovina dokaz da smo među zemljama Zapadnog Balkana platili najveću cijenu svoje nezavisnosti.
– Kao država, mi smo danas slobodna država. Nalazimo se u fokusu svijeta bez obzira na sve globalne probleme koje danas imamo. Bosna i Hercegovina je, kako god to nekome izgledalo, stabilna nezavisna država i njenu stabilnost garantuje multietnički koncept bh. društva – rekao je Škrijelj.
Raduje ga da mlade generacije u Bosni i Hercegovini vide svoju zemlju kao nezavisnu državu.
– Ne podržavaju ekstremne političare koji stalno zveckaju nekim secesijama, odvajanjem – dodao je Škrijelj.