Tokom jeseni i zime na području FBiH može se očekivati pojava većih kišnih i snježnih padavina i nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje saobraćajnih komunikacija i slično.
Kako bi se umanjile posljedice po ljude i materijalna dobra od prirodnih i drugih nesreća, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama, gradovima i kantonima blagovremeno planiraju, organizuju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja, stoji u preporukama koje je izdala Federalna uprava civilne zaštite.
U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojava i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i visokim snijegom i sprečavanja opasnosti od štetnog djelovanja voda (poplave, bujične i podzemne vode na vodotocima, erozija, klizišta, odroni, visoki snježni nanosi, niske temperature i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organizovanje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom, zaštite od mraza, leda, snježnih padavina s ciljem sprečavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da- izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom, planove zaštite od mraza, leda, snijega i niskih temperatura) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulisana ova pitanja, te izvršiti potrebna ažuriranja tih planova;
– svakodnevno osmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja planiraju i organizuju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenja riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;
– unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska preduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informisanja građana o nailasku plavne vodene mase;
– provjere spremnost pravnih i fizičkih lica za raščišćavanje snijega na saobraćajnicama: međugradskim, gradskim, trotoarima i prilazima pojedinim objektima od posebnog značaja;
– osposobe građane za organizovanje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta, mraza, snježnih padavina i drugih prirodnih nesreća;
– organizuju i provode aktivnosti na sprečavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr;
– izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzeti potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;
– ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni potrebno je da kantonalne uprave, odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta odnosno snježnih nanosa i niskih temperatura za nastupajući period;
– da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke, po potrebi, treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
– rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno preduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, leda i snježnih padavina, klizišta i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona,
– stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara,
– spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi,
– spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi,
– spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i
– druge potrebne mjere zaštite i spašavanja;
– Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da najmanje jednom mjesečno izvijestiti FUCZ o preduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stepenu realizacije tih mjera na tom području