Dejtonski mirovni sporazum parafiran je na današnji dan 21. novembra 1995. u Dejtonu, a potpisan je tri sedmice kasnije. Sporazumom su formirana dva entiteta – Federacija BiH i Republika srpska.
Iako je trebao biti privremeno rješenje, Dejtonski mirovni sporazum i danas je pitanje mnogih rasprava koji ga nazivaju “luđačkom košuljom BiH”.
Tri sedmice nakon parafiranja, 14.12.1995. godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončana agresija na BiH.
“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je tada predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dejtonski sporazum donio je i to da su svi bili pobjednici. Jedni su se borili za Bosnu i Hercegovinu, drugi su legalizirali Republiku srpsku, a treći nastavili da sanjaju snove o trećem entitetu. Akteri dogovora u Dejtonu trudili su se u danima nakon parafiranja da opravdaju svoje poteze, da objasne zašto su neke teritorije izgubili, neke zadržali, zašto su neka rješenja prihvatili, a neka nisu.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutrašnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena.
U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i neradni je dan.
Mirovni sporazum potpisali su tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.