Parlamentarna skupština Vijeća Evrope velikom većinom usvojila je Rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Za Rezolucija je glasalo 496 zastupnika za, 132 su bila protiv, a 67 suzdržanih.
Nakon duge i iscrpljujuće rasprave na kraju je usvojena balansirana Rezolucija kojom se s jedne strane pozdravljaju pomaci kao što su dogovor oko Reformske agende, organizacije popisa stanovništva te podnošenje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, dok se s druge izražava zabrinutost izostankom rezultata vezanih za provođenje Strategije za procesuiranje ratnih zločina i završetka procesa pronalaženja nestalih, prenosi NAP.
Prijedlog rezolucije
1. Bosna i Hercegovina je postala članicom Vijeća Evrope 24. aprila 2002. godine. Od tada, vlasti su provele sve formalne obaveze preuzete prilikom članstva. Do sada je Bosna i Hercegovina potpisala i ratifikovala 90 konvencija Vijeća Evrope.
2. Parlamentarna skupština čestita vlastima Bosne i Hercegovine na usvajanju ambiciozne reformske agende u julu 2015. i na službenom podnošenju, u februaru 2016. godine, aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji.
3. Također, Skupština pozdravlja i dugo očekivano obavljivanje, u 2016. godini, popisa stanovništva i kućanstava iz 2013. godine, te napredak postignut u provedbi revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog ugovora o povratku izbjeglica i interno raseljenih lica.
4. Skupština smatra da pitanje nestalih lica treba ostati na vrhu programa vlasti i očekuje da Institut za nestala lica dobije dovoljno budžetskih sredstava.
5. Skupština žali zbog spore provedbe Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina iz 2009. godine: rok do 2015. godine za najsloženije slučajeve nije ispoštovan, a istraga za navodne ratne zločine protiv najmanje 7 000 osoba trebaju biti završene do decembra 2023. godine. Skupština apeluje na entitete i na državu da osiguraju dovoljna sredstva za pravosuđe.
6. Skupština sa zadovoljstvom primjećuje da je Centralna izborna komisija organizovala 2014. godine opšte izbore, a 2016. godine općinske izbore, na profesionalan i efikasan način i da konstantno radi na promoviranju novih tehničkih poboljšanja vezanih za procedure glasanja.
7. Međutim, Skupština primjećuje da su izbori u 2014. godini po drugi put održani pod ustavnopravnim okvirom kojim se krši Evropska konvencija o ljudskim pravima (ETS br. 5) nakon presude iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci, da ponovimo, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci se mogu kandidovati za državno Predsjedništvo ili biti izabrani/imenovani u Dom naroda PSBiH.
8. Do sada nije usvojen nijedan amandman na Ustav kojim bi se riješilo ovo temeljno pitanje. Skupština još jednom apeluje na političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje neophodne izmjene Ustava i Izbornog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije sljedećih općih izbora u oktobru 2018. godine. Obaveza boravišta vezana za izbor tročlanog predsjedništva države također treba biti ukinuta u skladu sa presudom Evriopskog suda za ljudska prava u predmetu Pilav.
9. Također, Skupština apeluje na vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva provedba odluka Ustavnog suda vezano za izborni sistem grada Mostara i sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
10. Za Skupštinu je krajnje problematično što vlasti ne uspijevaju smoći političke volje da okončaju situaciju u kojoj već više od osam godina građani Mostara ne mogu iskoristiti svoje pravo da izaberu svoje predstavnike u gradsko vijeće.
11. Skupština smatra da se hitno mora provesti odluka Ustavnog suda od 1. decembra 2016. godine o sastavu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (takozvani predmet Ljubić) prije sljedećih općih izbora u 2018. godini, ukoliko se to ne desi postoji ozbiljan rizik da će biti blokirano formiranje vlasti kako na nivou Federacije BiH tako i na državnom nivou.
12. Skupština apeluje na vlasti oba entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave: veoma je žalosna činjenica da Ustav Republike Srpske još uvijek predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije BiH još uvijek sadrži odredbe koje se tiču institucije ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine. U četiri kantona Federacije, potrebno je donijeti amandmane na kantonalne ustave kako bi se garantovao status „konstitutivnog naroda“ Srbima koji u njima žive.
13. Skupština smatra da vlasti Bosne i Hercegovine trebaju intenzivirati napore na provedbi preostalih pristupnih obaveza i angažmana koji proitiču iz članstva države u Vijeću Evrope. Poštujući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, neophodne reforme se trebaju provesti u duhu konstruktivnog dijaloga između raznih nivoa vlasti. Treba ojačati a ne podrivati državne strukture u ključnim oblastima.
14. Priznajući da je institucionalni okvir države složen, Skupština žali što komplikovani procesi donošenja odluka u državnom parlamentu (kao što su entitetsko glasanje, dvostruka kvalificirana većina potrebna za usvajanje svih odluka ili pozivanje na klauzulu o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa) značajno usporavaju procese zakonodavnih reformi.
15. Također, Skupština žali što nacionalistička i etnička retorika još uvijek dominira političkim diskursom širom države, naročito pred izbore. Mora postojati nulta tolerancija za govor mržnje ili slavljenje ratnih zločinaca.
16. Skupština je veoma zabrinuta zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini i apeluje na nadležne vlasti da se povinuju odlukama Ustavnog suda i Suda BiH koje su konačne i obavezujuće. Skupština posebno žali zbog odluke Republike Srpske da ne provede odluku Suda BiH o uknjiižbi na državu vojne imovine koja se nalazi na njenom teritoriju, zbog odluke da se održi referendum o Danu Republike Srpske uprkos presudi Ustavnog suda u kojoj se on zabranjuje i zbog značajnog protraćenog vremena od strane državnog parlamenta vezano za provedbu odluke Ustavnog suda o Mostaru.
17. Što se tiče jačanja demokratskih institucija, Skupština poziva vlasti Bosne i Hercegovine da:
17.1. ojačaju lokalnu samoupravu u Bosni i Hercegovini u skladu sa preporukama Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope iz 2012. godine.
17.2. usvoje novi zakon o sukobu interesa na državnom i entitetskom nivou, u skladu sa međunarodnim standardima i ojačaju tijela koja nadgledaju sukob interesa kao i sistem otkrivanja porijekla imovine,
17.3. dodatno poboljšaju zakon o finansiranju političkih stranaka i provedu sve preostale preporuke sadržane u Trećem evaluacijskom krugu Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) a koje se odnose na transparentnost finansiranja stranaka kako na državnom tako i na entitetskom nivou.
17.4. završe uspostavljanje jedinstvenog javnog radiotelevizijskog sistema kojim bi se upravljalo na državnom nivou, uspostave korporaciju javnih sistema emitiranja i usvoje zakonodavstvo kojim bi se osiguralo stalno finansiranje tri javna emitera,
17.5. usvoje zakonodavstvo kojim bi se osigurala transparentnost vlasništva nad medijima,
17.6. osiguraju da se Zakon o pristupu informacijama efikasno provodi i poduzmu sve mjere da se poveća sigurnost novinara koji su prethodnih godina dobijali prijetnje smrću i druge oblike zastrašivanja,
17.7. nastave reformu državne institucije ombudsmana u skladu sa preporukama Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i osiguraju dovoljna sredstva za tu instituciju, naročito kako bi joj se omogućilo sveobuhvatno nadgledanje provedbe Zakona o zabrani diskriminacije iz 2009. godine.
18. Što se tiče vladavine prava, Skupština poziva vlasti da:
18.1. intenziviraju borbu protiv korupcije u sudskom i tužilačkom sistemu, policiji i adminstraciji, da sankcionišu političku korupciju, mito i trgovinu uticajem kako na državnom tako i na entitetskom nivou i usklade različita zakonodavstva koja se primjenjuju i ojačaju institucionalni kapacitet Agencije za borbu protiv korupcije,
18.2. usvoje bez odlaganja preostale zakone i podzakonska akta za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma kako bi država bila skinuta sa „blijedosive liste“ Grupe za finansijsko djelovanje,
18.3. usvoje novi zakon o sudovima i uspostave ili vrhovni sud na državnom nivou ili apelacioni sud unutar već postojećeg Suda BiH, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije; usvoje novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije; i nastave napore na usklađivanju četiri postojeća pravna sistema u državi.
19. Što se tiče zaštite ljudskih prava, Skupština poziva vlasti da:
19.1. nastave usklađivanje u cijeloj državi pravnog okvira za izvršavanje krivičnih sankcija i da osiguraju bolju koordinaciju između tri postojeće zatvorske uprave,
19.2. uspostave potpuno nezavisna tijela za žalbe na rad policije koja bi istražila navode o lošem postupanju prema zatvorenicima, u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i neljudskog ili degradirajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT),
19.3. nastave da provode mjere na jačanju integracije romske zajednice u društvo,
19.4. nastave da provode mjere za borbu protiv pojave trgovine ljudima, naročito djecom,
19.5. poduzmu kao prioritet korake za provedbu pristupnih obaveza vezanih za ukidanje segregacije u obrazovanju.
20. Skupština je, pozdravljajući napredak postignut u brojnim oblastima nakon usvajanja njene Preporuke 2025. (2013.) o funkcioniranju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, i dalje zabrinuta zbog nedostatka napretka u oblasti reforme ustava i Izbornog zakona. Stoga, čekajući provođenje ove i prethodnih rezolucija i preporuka, Skupština donosi odluku da nastavi nadgledanje ispunjavanja obaveza i angažmana Bosne i Hercegovine.