Više od četiri mjeseca je prošlo od općih izbora i nametnih amandmana visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, a nametnute odluke još su tema političke zbilje u našoj zemlji.
Schmidt kaže da je cilj njegovih odluka bio da se onemoguće blokade te da entitet FBiH funkcioniše efektno. Međutim iza tog prvog zida obrazloženja krije se mnogo dalekosežnih posljedica koje će tek isplivati na vidjelo.
Uvodeći rokove u proces nominiranja kandidata za federalni Dom naroda te rokove za predlaganje kandidata za predsjednika/potpredsjednike entiteta, Schmidt je pomjerio stvari s mrtve tačke. Ali ključna stvar koju je uradio je podizanje broja delegata u klubovima naroda sa 17 na 23, s tim da je za nominovanje predsjednika/potpredsjednika sada potrebno 11, a za kontrolu 12 delegata u svakom klubu.
Kontrola kluba je presudna
Ta odredba je nesumnjivo najviše pogodovala nacionalnim strankama, a konkretno najviše HDZ-u. Jer je jasno i političkim laicima da samo HDZ u klubu Hrvata može doseći potrebnu većinu. Naprimjer HDZ sada ima 14 svojih delegata, dok su druge stranke daleko iza.
Šta to znači za budućnost? To suštinski znači da će sve stranke biti primorane da idu u nacionalne torove i da svoje kandidatske liste za skupštine kantona prave tako da unaprijed računaju i na federalni Dom naroda.
Konkretno, na sljedećim izborima će naprimjer stranke poput Naroda i pravde, DF-a ili SDP-a u kantonalne skupštine mahom nominirati Bošnjake kako bi došli u bilo kakvu šansu da imaju 11 delegata te da budu u poziciji da nominiraju predsjednika FBiH.
Ako to ne budu radili postat će sve manje važan politički faktor, a u tom smjeru ih je gurnuo upravo Schmidt svojim odlukama. Jer zašto bi te stranke naprimjer nominirale Hrvate kada znaju da će HDZ imati punu kontrolu i da je Klub Hrvata “rezervisan” za HDZ.
Svakako, za državu na tri etnonacionalna osnova se HDZ otvoreno zalaže, kao i druge nacionalne stranke. Tako je Schmidtova odluka najviše pogodila SDP, koji se godinama trudio da predstavi multietnički koncept.
U sličnoj poziciji je i Naša stranka, koja se zalaže za šarolike liste na svim nivoima. Međutim, ako se zna da je kontrola jednog kluba naroda u federalnom Domu naroda ključna za vlast, politička realnost sve stranke gura u etničke torove.
Klub Ostalih je naprimjer, iako Schmidtovim odlukama povećan sa sedam na 11 delegata i dalje nevažan jer ne učestvuje u odlukama za predlaganje i izglasavanje predsjednika i potpredsjednika FBiH. I u tom slučaju postoji presuda Ustavnog suda po apelaciji Željka Komšića iz 2015. ali Schmidt se time nije želio baviti.
U konačnici nametnutim odlukama visokog predstavnika ova država će nakon izbora 2026. još više potonuti u etničke političke podjele pa su napori mnogih svih ovih godina da ovu državu predstave kao moguću multinacionalnu koja neće funkcionirati samo na etničkim principima, sada sve manje vidljivi i sve manje važni.
