Razvoj turske vojne industrije: Od skromnog regionalnog igrača do proizvodnje modernog oružja

Preporučujemo

Tokom posljednjih dana augusta i uvodnog dijela septembra, Turska je organizovala nekoliko događaja na kojim su prikazani vojni potencijali ove zemlje.

Novim izlaganjem dosadašnjeg i potencijalnog naoružanja, turski vojni i drugi zvaničnici samo su potvrdili ono što se već godinama jasno može iščitati iz fokusa turskog djelovanja, a tiče se razvoja domaćeg naoružanja koje će tržišno postati konkurentno američkom, izraelskom, ruskom i drugom naoružanju koje je u ponudi.

- -

Nešto ranije, Turska je predstavila bespilotnu letjelicu koja je vrlo brzo postala planetarno popularno sredstvo. Letjelica Bayraktar TB2 koju je 2014. godine proizvela kompanija Baykar na čelu sa Selcukom Bayraktarem, u međuvremenu je postala jedan od najpoznatijih i najboljih proizvoda turske vojne industrije.

Letjelica je svoju “prezentaciju” imala tokom rata u Siriji, ali i krajem 2020. godine kada je Bayraktar TB2 koristila azerbejdžanska vojska u ratu u Nagorno-Karabahu.

Vrlo brzo, interesovanje za turski proizvod iskazale su i druge države pa je tako Turska dogovorila isporuku Bayraktar TB2 letjelica Ukrajini, Kataru, Maroku, kao i Poljskoj koja je tako postala prva članica NATO saveza koja je kupila ovakvu vrstu naoružanja od Turske.

Ipak, Bayraktar TB2 nije jedini proizvod za koji Turska može reći kako predstavlja najbolji proizvod. Tokom 15. Međunarodnog sajma odbrane (IDEF 2021) Turska je ugostila ukupno 1.283 kompanije iz 53 zemlje koje su predstavile novitete u naoružanju.

- -

Između ostalog, na sajmu su se pojavile i brojne kompanije iz Turske, tačnije njih 583 koje su predstavile svoje proizvode iz vojne industrije.

Šta su turske kompanije predstavile tržištu?

Ono što se moglo primijetiti na sajmu vojne industrije jeste da Turska i dalje planira razvoj bespilotnih letjelica za brojne namjene što je područje industrije u kojem su se naročito istakle kompanije Baykar i TAI.

Između ostalog, Baykar je predstavio bespilotnu letjelicu Bayraktar Akinci čiji su prvi primjerci turskoj vojsci uručeni krajem augusta. Selcuk Bayraktar istakao je kako Akinci predstavlja modificiranu i bolju verziju Bayraktar TB 2 modela te je naveo da će imati 2 motora od 450 konjskih snaga.

Testiranja ovog modela pokazala su da proizvod u zraku može ostati 25 sati i 46 minuta čime je oboren i nacionalni rekord koji je do sada držao Bayraktar TB2.

Osim ovog projekta, direktor kompanije Selcuk Bayraktar je najavio kako će kompanija u naredne dvije godine pažnju posvetiti i izradi modela bespilotne letjelice koji će imati naziv Bayraktar TB3 koji bi prvi testni let trebao imati 2022. godine.

Uz bespilotne letjelice, kompanija je najavila i proizvodnju bespilotnog borbenog aviona koji bi prvi let trebao imati 2023. godine.

Druge kompanije ne zaostaju u projektima

Pored Baykara, trenutno dominantne kompanije na turskom tržištu, nekoliko drugih kompanija također je na sajmu istaklo svoje proizvode koji bi u bližoj ili daljoj budućnosti mogli predstavljati dio turskog naoružanja.

Na sajmu su se između ostalog predstavili i proizvodi kompanije UAVERA koja se također fokusirala na izradu bespilotnih letjelica od koje se ističe Cagatay VTOL – potpuno autonomni uređaj koji može u zraku ostati 6 sati te imati komunikacijski domet do 150 kilometara.

“Letjelica je opremljena satelitskom kontrolom koja u zraku može omogućiti izbjegavanje drugih objekata. Zajedničkim naporima nekoliko kompanija, ovo je prvi svjetski sistem koji kontroliše satelit. Bespilotne letjelice Cagatay VTOL bit će povezane sa satelitima Turksat radi pružanja neprekidne i pouzdane veze”, navodi se.

Svoj proizvod na tržištu predstavila je i kompanija Titra Technology koja je predstavila interesantan projekt bespilotnog helikoptera ALPIN koji se koristio u redovnim aktivnosti tokom proteklog ljeta kada su Tursku zahvatili veliki požari.

Ipak, vjerovatno najvažniji i najiščekivaniji projekt koji je još jednom predstavljen krajem augusta svakako jeste avion lovac pete generacije kompanije TAI.

Temel Kotil, generalni direktor Turske avioindustrije rekao je kako kompanija napreduje na projektu proizvodnje TAI TFX aviona koji bi prvi put trebali biti predstavljeni 2023. godine.

S obzirom na historijat turskih napetosti vezanih za američke lovce F-35, ovo je projekt u koji turska vojna industrija ulaže veliku pažnju, a inžinjeri su optimistični kada je riječ o njegovoj budućnosti te navode kako će TFX biti u ravni s američkim F-35 i F-22 lovcima kao i ruskim SU-35.

S obzirom da će projekt zahtijevati i određene dijelove za koje Turska još uvijek nema mogućnosti izrade, vrlo je vjerovatno kako će nekoliko zemalja učestvovati u konačnoj izradi projekta. Ukrajinska kompanija FED već je potpisala ugovor sa TAI-jem, a predsjednik uprave ove kompanije Viktor Popov je rekao kako se radi o veoma zahtjevnom projektu.

Osim ovog projekta, kompanija TAI je najavila i razvoj lakih jurišnih aviona i helikoptera kao što su TAI Hurjet i TAI T929 ATAK 2.

Helikopter T929 najavljen je kao projekt koji će zadovoljiti potrebe kopnenih snaga Turske za teškim jurišnim helikopter kao i zahtjeve turske mornarice koja ima u planu da ovakvi helikopteri djeluju s jurišnog broda TCG Anadolu.

Razvoj brodova i oklopnih vozila

Osim bespilotnih letjelica i aviona koji očigledno predstavljaju prioritet kada je riječ o turskoj vojnoj industriji, tokom Međunarodnog sajma predstavljeni su i drugi projekti koji su u završnoj fazi ili se planiraju raditi, a vezani su za kopneno i pomorsko naoružanje.

U ovom pogledu na sajmu se prikazalo nekoliko kompanija od kojih su se isticali proizvode TNSS kompanije koja je predstavila projekt pod nazivom PARS IV 6X6 koji je specijalizovan i opremljen za posebne operacije.

“PARS je dizajniran kao vozilo s učinkovitom zaštitom od nepoznatih naprava te uključuje minsku i balističku zaštitu”, navodi se.

Kompanija Katmeciler, također je predstavila svoja oklopna vozila od kojih se izdvajaju EREN, vozilo koje može primiti do 7 osoba te posjeduje sistem naoružanja s daljinskim upravljanjem. S druge strane, vozilo Hizir II dizajnirano je prije svega za potrebe graničnih službi te služi za pregled i nadzor terena gdje se ističu sposobnosti nadzora terena po noći čak do 40 kilometara.

Pored kopnenih snaga, na sajmu je predstavljena oprema koju će u budućnosti posjedovati turska mornarica. Prije svega,to se odnosi na izmjene na amfibijskom jurišnom brodu TCG Anadolu koji bi se trebao u budućnosti definirati i kao brod koji će nositi bespilotne letjelice zajedno s oklopnim vozilima i helikopterima.

Među proizvodima koji su također plijenili pažnju, a vezani su za mornaricu svakako jeste i razarač TF-2000 za koji se očekuje da će biti uključen u inventar već 2023. godine.

Turska mornarica planira opremiti četiri ovakva broda s moćnim sistemima koji uključuju i zračnu zaštitu od kojih se izdvajaju Hisar-O i Hisar-U, ali i novi sistem pod nazivom “NAZAR” koji koristeći laser i elektronsko ometanje zaustavlja navođene rakete u zraku.

Turska kroz razvoj vojne industrije šalje jasne poruke

Kroz posljednjih nekoliko godina, tačnije od 2018. godine kada je Erdogan potpisao reformu vojske, Turska je prošla put od države koja u potpunosti ovisi o stranom naoružanju do države koja postaje relevantan faktor u vojnoj industriji.

Transformacija koja još traje, ali koja evidentno napreduje, omogućava Turskoj da pošalje jasnu poruku kako želi apsolutnu vojnu nezavisnost što će joj svakako omogućiti značajniji utjecaj kako u regiji tako i u svijetu gdje već sada tursko moderno naoružanje nalazi svoje mjesto.

Ubrzanju ovog procesa vjerovatno su doprinijele i same tenzije između SAD-a, Turske i Rusije a koje se tiču nabavke sistema S-400, gdje je Amerika uvela određeni vid sankcija Turskoj te ju je izbacila iz programa razvoja F-35 aviona.

Ipak i pored napetosti, evidentno je kako je Turska ulaganjem u domaći kadar i ljude poput Selcuka Bayraktara odlučila fokus svog djelovanja i budućnost posvetiti vojnoj industriji.

Prema podacima stranice Global Data, troškovi turske vlade do 2025. godine konstantno se povećavaju, a izdaci za odbranu 2020. godine iznosili su 14,8 milijardi dolara što je 6,5 posto više u odnosu na 2019. godinu.

Također, podaci Instituta SIPRI iz 2020. godine pokazali su da Turska spada među tri najveće izvoznika oružja.

Svi ti podaci svakako ukazuju na to da Turska i u narednom periodu svoj fokus namjerava usmjeravati na vojnu industriju uz pomoć koje je od skromnog regionalnog igrača postala svjetski relevantan faktor u proizvodnji naoružanja koje će svakako obilježiti budućnost.

Najnovije

Nizozemska obavještajna služba vidi ratove u Gazi i Ukrajini i uništavanje Kur’ana kao okidač za terorističke prijetnje

Nizozemska nacionalna obavještajna agencija saopštila je u utorak da su prijetnje usmjerene na Nizozemsku sve više povezane sa svjetskim...