NATO i američka diplomatija zabrinuti su zbog srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, koji doživljavaju kao neprihvatljivo vojno prisustvo nedaleko od osjetljivih granica NATO-a, prenosi jutarnjilist.
Ta zabrinutost kulminirala je sredinom prošle godine, kada je pomoćnik zamjenika američkog državnog sekretara za Europu i Euroaziju Hoyt Brian Yee, zadužen i za Zapadni Balkan, u Kongresu izjavio da Sjedinjene Države nisu toliko zabrinute što ruska baza nadomak Kosova predstavlja danas, ali jesu „što bi ona mogla postati” sutra, ako Rusija dobije ono što traži od Srbije – neku vrstu specijalnog, zaštićenog statusa, uključujući i diplomatski imunitet za svoje radnike u Nišu.
Daniel Serwer, profesor na vašingtonskoj Visokoj školi za vanjsku politiku “Johns Hopkins” i dobar poznavalac prilika na Balkanu, ocjenjuje za DW da ruski Centar na samoj granici NATO-a (Bugarska) nije beznačajan, jer, dodaje, Srbija se izjasnila za europsku budućnost.
U Washingtonu se često mogu čuti prigovori kako Rusi „nemaju dobre namjere” kada je riječ o europskom putu država Zapadnog Balkana i da nastoje poremetiti taj sveprisutni EU-trend, piše Deutsche Welle.
Komentirajući naoružavanje Srbije ruskim zrakoplovima tipa Mig-29, Serwer ukazuje da američku zabrinutost “prije svega izaziva humanitarni centar”. Ruski Migovi poklonjeni vojsci Srbije su, kaže, manje važni, i to ne samo zato što su “zastarjeli i neupotrebljivi”, navodi taj akademik i bivši američki diplomat. „Pravo pitanje tiče se političkog i sigurnosnog saveza, a ne nekoliko komada (vojne) opreme”, kaže Serwer i naglašava da “članice Europske unije ne ugošćuju ruske baze, a ova u Nišu sasvim sigurno ima dvojnu upotrebu (vojnu i civilnu)”.
“Volio bih da živimo u svijetu gdje to ne bi bio problem, ali s Putinom na vlasti i s Rusijom koja izaziva Europu u više različitih arena – to je veliki problem”, rekao je Serwer za DW.
Obrazlažući ulogu Rusije na Balkanu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrovocjenjuje da se Rusiju “okrivljuje svuda”, a što se Srbije tiče, “nju (Srbiju) se okrivljuje za sve što se događa na Balkanu”.
“Evo, Crna Gora je (tek) sada prestala spominjati ruski trag u događajima oko kojih su bili toliko verbalno zabrinuti (pokušaj navodnog državnog udara i atentata na Milu Đukanovića prošle godine za što se sumnjiči državljane Rusije i Srbije, op.a.). Ipak, vjerujem da će doći do otrežnjenja”, rekao je Lavrov ne nudeći više detalja o događajima u kojima su u Podgorici već utvrđene i neke sudske činjenice.
Ali pitanje Centra u Nišu, inzistira Serwer, neće tako lako biti skinuto s dnevnog reda u Washingtonu. Američki profesor smatra da to Srbiju može čak i “diskvalificirati kao kandidata za EU”.