Akademik Abdulah Sidran sinoć se pred početak zvaničnog programa književne večeri održane u organizaciji Narodne biblioteke Mostar osvrnuo na stanje u ovom gradu i odnosu politike prema ovom dijelu zemlje i stanovništvu.
– Nikome od nas iz Sarajeva nije lagana tema Mostar. Da sam političar bježao bih očima, pogledom… Propadao bih u zemlju, zavisno koliki mi je obraz. Sramio bih se svega onoga što je u tom smislu Mostar i kao multikulturalni i kao bošnjački simbol, zašto da to ne kažem, preživio, doživio i što proživljava. Imao bih neko osjećanje nelagode, da ne kažemo srama. Nisu stvari sasvim korektne od nas iz Sarajeva dolazile vama u Mostar, niti smo vaše nevolje pratili kako je trebalo i moralo – izjavio je Sidran.
Prisjetio se svoje generacije umjetnika, pisaca i književnika koju u posljednjim decenijama dosljedno slijedi nova generacija.
– I u Mostaru kao i u Sarajevu je buknula vrhunska književnost mladih ljudi. Vi sami možete nabrojati njihova imena, od Nedžada Maksumića, da ne pominjem veterane poput dragocjenog Ibrahima Kajana sa svojim knjigama. Možda i dvadeset godina pratim kako se u Mostaru pravi vrhunska literatura. Sad je tu i Almin Kaplan. Sve je to literatura koja munjevito izlazi preko naših federalnih, državnih i regionalnih međa. Imamo pravo kazati da smo mi u literaturi prisutni i ovi mladi imaju pravo da kažu da su bolji od prethodnika i s većim autoritetom svojih vrlina mogu nas štiti i braniti i predstavljati prema svijetu koji nas ne razumije – kazao je Sidran.
U prisjećanju na svoj književno- stvaralački doprinos Mostaru izdvojio je angažman na dramaturgiji u kultnoj seriji “Kože”. „Sebe smatram važnim autorom serije o Aleksi Šantići. Tamo samo potpisan kao saradnik na scenariju. Oni koji prepoznaju moj scenaristički rukopis prepoznat će dionice u kojima se prepoznaje moj humor u kojima se sve emotivne, porodične relacije pišu istom rukom koja je pisala „Doli Bel, „Oca na službenom putu“.
– Tada sam pročitao dosta knjiga – prisjetio se Sidran.
Sada ga za Mostar vežu brojna prijateljstva a najbolju saradnju ima sa Seadom Đulićem predsjednikom Udruženja antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata (UABNOR-a).
– U Sarajevu se ponekad sretnemo. Pokušavamo pružiti otpor, jer je stravično to u kakvoj se svakodnevnoj ofanzivi nalazi ono što je pojavni fašizam i ono što je mentalitet fašizama. Ta borba nije okončana. Ona je izgleda vječita – kazao je Sidran.
Na književnoj večeri mostarskoj publici Sidran je podijelio sjećanja na neke od velikana bosanskohercegovačke pisane riječi, okolnostima koje su pratile njegovo književno stvaralaštvo. Govorio je i o poimanju i razumijevanju suštinske književnosti.