Podaci za vanjskotrgovinsku razmjenu iz Bosne i Hercegovine u januaru 2024. pokazuju snažan pad izvoza u odnosu na januar prošle godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u januaru je manji za 232,3 miliona maraka ili 16,6 posto, dok je uvoz povećan. Ekonomski stručnjaci ističu da iako stanje još nije alarmantno, trendovi posljednjih mjeseci nisu obećavajući.
Dekan i predavač na Univerzitetu SSST prof. dr. Faruk Hadžić kaže da razloge treba tražiti i u ekonomskoj krizi koja je pogodila zemlje Evropske unije, a koje su bitan vanjskotrgovinski partner naše države. Najveći doprinos smanjenju je imala prerađivačka industrija, koja čini više od 90 posto ukupnog izvoza naše države.
– Pogoršana je vanjskotrgovinska razmjena u BiH. To može biti prvi signal i alarm da će doći do posljedica po bruto domaći proizvod. Ako se trendovi nastave, možemo očekivati ozbiljnije implikacije po BiH.
Donosioci odluka trebaju vrlo oprezno pratiti ekonomska kretanja u narednom periodu i krenuti s pripremama za izradu antirecesijskog programa te drugačije prepakovati budžete kroz rebalans u oba entiteta.
Hoće li doći do stagnacije plaća, nezahvalno je prognozirati na osnovu jednog mjeseca. Prvi kvartal ove godine, februar i mart će nam puno toga reći. Još je rano donijeti ozbiljnu procjenu, ali da je kao signal dobro, nije – izjavio je Hadžić.
Ekonomije pojedinih zemalja EU-a značajno usporavaju, govori federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić, a što automatski determiniše pad bh. izvoza.
– Bosna i Hercegovina je maksimalno izložena EU tržištu, tako da bilo kakva EU recesija podrazumijeva nestabilnost domaćih ekonomskih prilika. Već u posljednjem kvartalu prošle godine počinju djelovati posljedice navedenog – zatvaranje fabrika, otpuštanje radnika i stagnacija rasta plata. Još je rano za prognoze, za nadati se oporavku – kazao je Čavalić.