Ono što vlasti Kantona Sarajevo dugo kriju, sinoć je u programu televizije Hayat otkrio bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Almir Bečarević.
Kanton Sarajevo se u posljednjih nekoliko godina enormno zadužuje da sve počinje ličiti na zaduživanje Republike Srpske o čemu je javnost vrlo dobro i često informisana.
“Prema zvaničnim podacima, zaduženje Kantona Sarajevo u 2017. godini je bilo 55 miliona. Već 2020. godine imate 200 miliona duga, a 2024. godine ćete imati 600 miliona.
Znači, ukupno u KS, samo na otplatu kredita, kamata, pozajmica koje u idućoj godini dolazi preko 82 miliona KM. Dodajte na to porodiljske naknade – 82 miliona km i dodajte povećanje plata za sve u KS – negdje oko 70 miliona. Znači, dobijete tri pozicije u budžetu KS u iznosu od 230 miliona KM”, kazao je Bečarević a zatim dodao:
“Sa druge strane, kada pogledate koliko je za ta komunalna preduzeća iz budžeta KS dato, vi dobijete da je od 2020. do 2023. godine, na (budžetskoj) poziciji ‘Subvencije javnim preduzećima’, tim preduzećima dato 100 miliona i 119 hiljada KM. A, od svog prihoda koji je ostvaren, imate još 500 miliona. Znači, na tim preduzećima je, da tako kažem, obrt oko 600 miliona KM.
Sada oni (vlast u KS, op. SB) grcaju u problemima. Dajte im eventualno ovo povećanje, njima će praviti problem i povećanje od 20 posto. Jer, jednostavno novca u budžetu KS nema da bi se isfinansiralo sve ono što treba. Tako da ulazimo u jedan problem lančane reakcije svega onoga što će ovo eventualno izazvati”, kazao je Bečarević sinoć u programu televizije Hayat.
Almir Bečarević o dugovima Kantona Sarajevo: "Naredne godine će dug iznositi 600 miliona KM". pic.twitter.com/yhJwYYpx8Q
— Slobodna Bosna (@SlobodnaBosna) December 4, 2023
Bečarević je komentarisao i mogućnost povećanja cijene plina, kako je naveo, čeka se odluka iz Bugarske.
Čekamo reakciju bugarskih vlasti da vidimo šta će biti s porezom, da li će se ići na prisilnu naplatu na imovinu Gazsproma ili će Gazsprom to prebaciti na kupce. Bugarska, Sjeverna Makedonija, Mađarska i Srbija strahuju od toga jer je to strahovit porast cijene plina. Od 1. januara bit trebalo biti redovno povećanje cijene isključivo zbog nafte na tržištu. Bugarske vlasti u svom naumu imaju podršku EU. Čeka se samo finalna odluka Bugarske – naveo je.