Šta se krije iza turskog mega projekta pod nazivom Kanal Istanbul?

preporučujemo

Krajem mjeseca juna zvanično započinje izgradnja novog istanbulskog kanala, koji će promijeniti geopolitički balans među velikim silama.

“S desne i lijeve strane kanal Istanbula izgradit ćemo dva nova grada. Sa ta dva grada Istanbul će biti poseban,” poručio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svom govoru prošlog mjeseca. Radi se o umjetnom kanalu koji povezuje Crno more sa Mramornim morem. Projekt se suočio sa brojnim kritikama u Turskoj oko troškova i utjecaja na okoliš.

Ali i njegove međunarodne implikacije mogle bi biti još značajnije, jer prijeti osjetljivoj regionalnoj vojnoj ravnoteži, te bi mogao utjecati i na pomorsku trgovinu s Kavkazom i Srednjom Azijom. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je početkom aprila da će biti objavljen tender, i da će ove godine započeti preliminarni građevinski radovi na novom kanalu, u dužini od oko 45 kilometara.

Planove za izgradnju kanala prvi je otkrio Erdogan, u vrijeme dok je obnašao funkciju premijera, 2011. godine. Njegov zvanični cilj je stvaranje sigurnije tranzitne rute za tankere i prijevoz nafte iz Crnog mora na globalna tržišta. Procjenjuje se da će izgradnja kanala i pripadajuće infrastrukture koštati više od 20 milijardi dolara.

Učinak koji će imati na regionalnu sigurnost i trgovinu vjerojatno će biti ogroman, ali kako, za mnoge ostaje nejasno.
Nedavno je kanal bio predmet političkih previranja kada je grupa od 104 penzionisana admirala objavila otvoreno pismo, upozoravajući da će kanal podrivati konvenciju iz Montrea. Radi se o ugovoru iz 1936. godine, koji reguliše prolaz kroz turske moreuze između Egejskog i Crnog mora i daje Turskoj ograničenu geopolitičku polugu u regiji.

Konvencija predviđa da se svim trgovačkim brodovima mora omogućiti slobodan prolaz u vrijeme mira kroz “turske moreuze” – to jeste Bosfor i Dardanele, koji odvaja Mramorno more od Egejskog mora. Nakon pisma penzionisanih admirala, Erdogan je odgovorio da je Turska i dalje privržena konvenciji iz Montrea. Ali također je potvrdio da turska vlada smatra da planirani kanal ne podliježe propisima konvencije.

Geopolitički značaj konvencije iz Montrea

Konvencijom se ograničavaju pomorske aktivnosti članica NATO-a u Crnom moru, kao i sposobnost Rusije da pošalje velike brodove iz svoje crnomorske flote u Sredozemlje. Iako je turski predsjednik izjavio da turska vlada smatra da planirani kanal ne podliježe propisima konvencije, u praksi, u početnoj fazi, nad kanalom će se vjerovatno primijenjivati propisi iz konvencije.

Turski moreuzi Bosfor i Dardanele su glavne pomorske rute između Sredozemnog i Crnog mora
Radi se o tome da konvencija obuhvata dva turska moreuza. Iako će se novim kanalom zaobići moreuz na Bosforu, preostaje drugi moreuz tj. Dardanele, nad kojim će se konvencija i dalje primijenjivati.

Mnogi geopolitički analitičari će se također složiti sa ovim, iako gotovo niko ne razumije zbog čega onda turski predsjednik insistira da se propisi konvencije neće primijenjivati nad novim kanalom. Turska u budućnosti vjerovatno planira izgraditi još jedan kanal, kojim bi se zaobišao drugi moreuz tj. Dardanele, i na ovaj način konvencija iz Montrea bi zvanično bila “zaobiđena”.

U ovom kontekstu Turska planira ograničiti Rusiju, koja sve više pokazuje ambiciju širenja svojih granica ka zapadu i Kavkazu, tako urušavajući tampon zonu prema matičnom turskom teritoriju. Turska bi na ovaj način mogla omogućiti američkoj mornarici, nosačima aviona i podmornicama da uplove u Crno more, bez da izađe iz okvira konvencije iz Montrea, što je poluga koju vjerovatno planira iskoristiti protiv Rusije.

Višestoljetni ruski san o izlasku na topla mora i okupacija Istanbula

Rusija na konvenciju iz Montrea gleda kao osigurač i garanciju da američka mornarica neće moći ugroziti Rusiju u ovoj regiji. Međutim, Turska bi u budućnosti ovo mogla dovesti u pitanje. Rusija je ostvarila svoj višestoljetni san sa izlaskom na topla mora Mediterana. Ruski elementi su prisutni danas širom Afrike, Sirije, Mediterana i Kavkaza.

Međutim, posljednjih godina brodovi ruske ratne mornarice često pristaju u lukama na grčkom dijelu Kipra, što u konačnici pokazuje kako Rusija ne samo sa kopna, već i sa mora okružuje Tursku. Sa novim kanalom koji će biti alternativa Bosforu, Turska će posjedovati snažnu geopolitičku polugu za ograničavanje ruskih aktivnosti u svom okruženju.

Rusija će biti ta koja će doći u ovisan položaj o Turskoj, i koja će tražiti da konvencija iz Montrea i dalje ostane na snazi, zbog straha od ulaska američke mornarice u Crno more. Turska sa novim kanalom želi osnažiti svoju geopolitičku poziciju i naspram Rusije i Sjedinjenih Država.

U širem kontekstu, izgradnja kanala i uspostavljanje dva nova grada, dovest će do milionskih migracija stanovništva u evropski dio Turske, što će značajno ojačati potencijal za odbranu od eventualne okupacije evropske strane Istanbula od strane Rusije, ili drugih zapadnih sila u budućnosti.

Slične poteze Turska povlači i u Centralnoj Aziji kroz najave o političkoj, ekonomskoj, i na kraju vojnoj integraciji sa članicama Vijeća turkofonih država, poznatijem još kao Turkijsko vijeće, koje će u geopolitičkom kontekstu značajno osnažiti utjecaj Ankare.

Najnovije

Italijanski ratni fotograf traga za djevojčicom iz Sarajeva

Fotograf iz Italije Alessandro Dalla Pozza, koji je tokom rata boravio u Bosni i Hercegovini i bilježio kamerom užase...