Analiza Realna cijena lijekova, koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje “Misli dobro”, pokazala je da devet od posmatranih 13 lijekova iz grupe 10 najprodavanijih lijekova u BiH najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti.
Na lijek čija je cijena 1.000 KM, apoteka u RS može zaraditi 200 KM, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180 KM, a u Hrvatskoj 100, dok u Srbiji oko 15 KM.
Niko ne vrši nadzor nad tržištem vrijednim 700 miliona maraka
Ono što posebno zabrinjava jeste da nadzor nad tržištem koji u BiH vrijedi oko 700 miliona KM praktično ne postoji. Sam Pravilnik je definisao uspostavljanje Nadzornog tijela i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu. On je stupio na snagu 2017. godine, međutim, to nadzorno tijelo imenovano je tek u decembru 2018. godine i danas ne zasjeda uopšte”, istakao je Uroš Vukić, projekt menažer udruženja “Misli dobro”.
Iz ovog udruženja navode da su došli na kraju šestomjesečnog istraživanja i do deset preporuka.
Ako imamo tržište lijekova od 750 miliona maraka, samo ako pet posto uspijemo da smanjimo cijenu ljekova, znači mi smo 35 miliona maraka uštedjeli građanima BiH. Tu ima i pitanje PDV-a”, objašnjava doktor ekonomskih nauka Saša Stevanović.
Bosna i Hercegovina je do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala Pravilnik o cijenama lijekova. U odnosu na region Pravilnikom je definisana i najviša veleprodajna marža, a ona iznosi osam posto. U vrijeme pandemije, krize koju građani prolaze možda najteže podnose upravo to što novca za lijekove nerijetko nemaju.