“Statistički genocid”: Nacrt Zakona o popisu stanovništva u BiH 2023. godine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine

Preporučujemo

Popis stanovništva je najkompletnija baza podataka koja se može dobiti za stanovništvo određene države. Posljednji popis stanovništva u našoj zemlji je urađen 2013. godine.

U Agenciji za statistiku BiH vjeruju da nije kasno da se novi popis provede 2023. godine kako bi se zemlja uklopila u ciklus od deset godina predviđen međunarodnim standardima.

- -

Zakon o popisu stanovništva treba da definiše vrijeme provođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada te način prikupljanja podataka.

Nacrt Zakona o popisu stanovništva u BiH 2023. godine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a evo i zašto.

Članom 8. Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, propisano je da se ukupan broj stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu dobiva zbrajanjem broja osoba koje tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutne su, kao i osobe koje tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja, ali su privremeno odsutne.

Po definiciji Zakona (član 2. (1) a) ) uobičajeno mjesto stanovanja ono mjesto u kojem osoba živi i obično provodi svoj dnevni odmor, bez obzira na privremenu odsutnost, u svrhu rekreacije, odmora, obilaska prijatelja i rodbine, posla, škole, liječenja, vjerskog hodočašća i sl.. Uobičajeno mjesto stanovanja na predmetnom geografskom području imaju osobe koje:
su prije referentnog datuma najmanje 12 mjeseci neprekidno živjele u svom mjestu stanovanja ili
u posljednjih 12 mjeseci prije referentnog datuma popisa došle u mjesto svog uobičajenog stanovanja s namjerom da tamo ostanu najmanje jednu godinu.

- -

Navedene zakonske odredbe nisu u skladu niti sa moralnim, a niti sa normama Ustava Bosne i Hercegovine, jer uobičajeno mjesto stanovanja, kako je definirano zakonom, ne mogu imati osobe koje nisu ostvarile, Ustavom zagarantovano pravo povratka u svoje domove, odnosno vraćanje imovine koje su bili lišeni u periodu od 1991. do 1995. godine i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu koja im ne može biti vraćena.

Provođenje Aneksa VII, odnosno prava na povratak koje je garantirano Ustavom Bosne i Hercegovine je pitanje i pravo koje je trebala riješiti i osigurati država Bosna i Hercegovina, te osobe koje imaju takvo pravo, a nisu ga ostvarile, trebaju da budu uključene u ukupan broj stanovnika određenog popisnog područja u kojem bi inače živjele da su ostvarile pravo na povratak, kako je ustavom garantirano.

Pretpostavlja se da je veliki udio u ovakvom Nacrtu Zakona imao entitet RS. Podsjećamo, Skupština Republike Srpske (RS) nije priznala rezultate popisa iz 2013. godine, a primjedbe su se odnosile na zastupljenost osoba koje, zapravo, ne žive u BiH, ali su se tu zatekle u vrijeme popisa.

Iz tog entiteta tvrdili da je na popisu i oko 190.000 bosankohercegovačkih državljana koji žive u inostranstvu, a koji su u vrijeme popisa 2013. bili u predratnim mjestima boravka, što je, kako su naglasili, „prikazalo veći broj Bošnjaka u odnosu na stvarno stanje“.

Neustavnim Nacrtom Zakona građani nastanjeni u BiH i građani koji su ratom prognani i žive u inostranstu nisu stavljeni u jednak položaj. Osnovna strategija etničkog popisa, kakav je planiran da se provede u BiH 2023. godine, je ne „da popiše“ već „da otpiše“ dijasporu, čime se sprema „statistički genocid“.

Dok državni vrh Nacrtom Zakona krši Ustav, u isto vrijeme se odriče i ljudi, koji se svoje države nisu odrekli nikada.

Index.ba

SourceIndex.ba

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...