I u pravu je Dodik. Kreditni rejting entiteta RS je B3 – koji, na osnovu procjene američke agencije “Moody’s”, označava špekulativne i visokorizične instrumente kreditiranja.
U objašnjenju se, između ostalog, navodi:
“Vanjsko finansiranje bit će ključno za RS, da finansira svoje srednjoročne prioritete, s obzirom na vrlo visoke potrebe za finansiranjem u iznosu višem od milijardu KM u 2021. godini i 800 miliona KM u 2022. godini. Rejting RS-a i dalje je sputan visokim teretom duga, koji se povećao na blizu 160 posto operativnih prihoda u 2020, sa 135 posto operativnih prihoda u 2019. godini.”
Da bude jasnije, ovakav kreditni rejting imala je kompanija “Agrokor” uoči bankrota.
“Dio razloga je sigurno u veoma nepovoljnoj situaciji RS-a, budžetskom deficitu i jednostavno svojevrsnoj očajničkoj potrebi za obezbjeđenjem novčanih sredstava kojima bi se obezbijedilo funkcionisanje ukupnog sistema”, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Moglo se do novca doći putem MMF-a i mnogo niže kamate. MMF je pripremio 750 miliona eura uz uvjet stvaranja jedinstvenog registra fizičkih lica pri Centralnoj banci BiH.
Ovako predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija priča pred novinarima: “Zagovaram aranžman sa MMF-om, ne samo zbog novca, već zbog njihovih politika i njihovih iskustava u vođenju koje su se nama pokazale u prethodnom periodu kao vrlo uspješne“, a ovako u promotivnom spotu SNSD-a: “Sa MMF-om treba razgovarati i nikada u aranžmanu ne trebaju biti politički uslovi. Pogotovo ne ono što se tiče prenosa nadležnosti. Zato Vlada RS nije prihvatila ovaj aranžman.”
Cijela priča ima mutan tok. Enormne kamate godinama plaćat će građani. Sumnjiv posao sklopljen je jer Dodik nije pristao na uvođenje jedinstvenog registra računa fizičkih lica, jer bi se tako mogli pratiti tragovi pranja novca. Iza svakog Dodikovog poziva na otcjepljenje stoji finansijska ili neka druga afera. O ovom zaduženju nije se raspravljalo u NSRS-u.
Štaviše, formiran je tim za pregovore o mirnom razlozu s Federacijom BiH na Kozari 20. aprila.
Tom prilikom zastupnik SDS-a u NSRS Miladin Stanić je u čudu rekao: “Umjesto da raspravljamo o zaduženju, oni nude da raspravljamo o razdruženju.”
Emisija entitetskih obveznica na Londonskoj berzi otvara mnoga pitanja, a nudi tek mali dio odgovora. Koji su stvarni razlozi zaduženja po ogromnoj kamatnoj stopi od 4,75 posto, zbog čega su Vladini službenici koji su pripremali dokumentaciju za zaduženje morali potpisati izjavu o povjerljivosti, ko je u ovoj priči dobro zaradio – duboko je sakriveno.
Ali je javno i činjenično da je trenutno svaki stanovnik RS-a zadužen skoro 5.800 maraka, a Vlada RS-a ovim je zaduženjem dostigla maksimalan limit zaduženja.