Iz Svjetske banke upozorili su vlast na negativne ekonomske posljedice ako se dio nadležnosti prenese sa državne vlasti na vlast Republike Srpske.
To su učinili pismom upućenim predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoranu Tegeltiji (SNSD), ministra vanjskih poslova Biseri Turković (SDA), državnog ministarstva financija i trezora Vjekoslava Bevandija (HDZ), federalnog premijera Fadilu Novaliću (SDA), federalnog ministarstva financija Jelki Milićević (HDZ), premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću (SNSD) i mistrici finansija Republike Srpske Zori Vidović (SNSD).
Uz pismo su priložili bilješku koja sadrži moguće negativne posljedice po sve građane Bosne i Hercegovine.
U bilješci je navedeno da bi povlačenje Republike Srpske iz državnog sustava za indirektno oporezivanje značilo slabiju naplatu poreza i neizvjesnost oko pravovremene otplate vanjskog javnog duga. Ukazano je i na opasnost po entitetske budžete.
– Povlačenje Republike Srpske iz takvog sustava raspodjele prihoda moglo bi dovesti do nestabilnosti budžeta Republike Srpske, putem transmisijskih mehanizama i dovesti do nesigurnosti među inostranim i domaćim kreditorima – istaknuto je.
– Pristup domaćem i inozemnom financiranju mogao bi biti znatno otežan, a raspoloživa sredstva mogla bi postati skuplja, sve dok se kreditori ne uvjeravaju u funkcioniranje novog sustava i ne ocjene nove rizike;
U kratkoročnom periodu porezni prihodi bi se mogli značajno smanjiti, a kao posljedica uspostavljanja novog sustava naplate prihoda može doći do povećanog utaje poreza;
Novi sustav naplate poreznih prihoda zahtijeva institucionalne promjene, koje bi mogle dovesti do smanjenja poreznih stopa između entiteta;
Neharmonizovano zakonodavstvo između entiteta i Brčko distrikta bi moglo rezultovati pravnom nestabilnošću – poručili su iz Svjetske banke.
Osim toga, ocijenjeno je da bi Valutni odbor i povjerenje u kursu mogli biti negativno pogođeni eventualnom ekonomskom krizom.
Kako je naglašeno, ako bi se Republika Srpska povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), eventualno uzrokovana ekonomska kriza mogla bi negativno utjecati na Centralnu banku i Valutni odbor, s mogućnošću narušavanja povjerenja u domenu valute, što bi moglo rezultovati povlačenjem štednje i odlivom kapitala.