Prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj održat će se 24. juna, a danas su otvorena biračka mjesta na graničnim prijelazima i u diplomatskim predstavništvima na kojima glasa turska dijaspora, javlja Anadolu Agency (AA).
Birališta na istanbulskim aerodromima “Ataturk“ i “Sebiha Gokcen“ otvorena su jutros u 8 sati po lokalnom vremenu i svi turski državljani nastanjeni u inozemstvu će na njima moći glasati sve do 24. juna.
Birališta su također otvorena na graničnim prelazima Kapikule i Ipsala u Edirenu te na prelazu Derekoy u Kirklareliju.
“Sretna sam da sam mogla glasati među prvima. Mnogo volimo svoju domovinu“, kazala je Suheyla Kara koja je na putu iz Belgije u Konyu bila prvi birač koji je jutros glasao na graničnom prelazu Kapikule.
Više od tri miliona registriranih birača u dijaspori ima pravo glasanja na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj na kojima se natječe šest predsjedničkih kandidata i osam političkih partija.
Turski državljani nastanjeni u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj od jutros mogu glasati na biračkim mjestima koja su otvorena u turskim diplomatskim misijama i drugim mjestima u tim zemljama.
Biračka mjesta su otvorena u turskim konzularnim uredima u Njemačkoj, i to u Berlinu, Kelnu, Minhenu, Hanoveru, Hamburgu, Nirnbergu, Karlsruheu, Frankfurtu, Esenu, Munsteru, Dizeldorfu, Štutgartu i Maincu, a birači nastanjeni u Austriji glasati mogu na biralištima u konzularnim uredima Turske u Beču, Bregencu i Salzburgu.
Turci nastanjeni u francuskoj glasaju na biralištima u Bordou, Lionu, Marseju, Nantu, Parisu i Strazburu.
Turski birači u te tri zemlje mogu glasati na najbližim biralištima od 9 do 21 sat u periodu do 19. juna i to bez prethodne registracije koja je bila obavezna na prethodnim izbornim ciklusima.
U Njemačkoj je registrirano 1.445.000 turskih građana s pravom glasa, a u Austriji i Francuskoj ima ih 105.000, odnosno 330.000. Po završetku glasačkog procesa svi glasački listići iz inozemstva će biti prevezeni avionima Turkish Airlinesa u Ankaru i brojat će se po zatvaranju biračkih mjesta u Turskoj koje je najavljeno za 17 sati (24. juna).
Prema podacima Vrhovne izborne komisije Turske (YSK) u inozemstvu je registrirano 3.049.065 birača koji će moći glasati na biralištima u 123 diplomatske misije Turske u ukupno 60 država.
Novina ovih izbora su biračka mjesta na Malti, Srbiji i Moldaviji, a turska dijaspora će imati pravo glasa i u eventualnom drugom krugu predsjedničkih izbora koji će biti održan ukoliko u prvom niti jedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu glasova.
Turska dijaspora u Danskoj će glasati od 9. do 19. juna, a turski birači u Australiji od 9. do 17. juna. U Norveškoj će biračka mjesta biti otvorena u periodu 14. do 19. juna, u Belgiji, Holandiji i Švicarskoj od 15. do 19. Juna, u Velikoj Britaniji 16. do 19. juna, u Kanadi, Bugarskoj i u Turskoj Republici Sjeverni Kipar od 16. do 18. juna, u Bosni i Hercegovini, Kini, Rusiji, Rumuniji, Saudijskoj Arabiji, Grčkoj, Libanu, Izraelu i Ukrajini 16. i 17. juna.
Turski birači u Azerbejdžanu, Iraku, Iranu, Irskoj, Španiji, Egiptu, Malti, Uzbekistanu i Srbiji će glasati 17. juna.
Prijevremeni parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj održat će se 24. juni. Za ulazak u parlament zemlje bori se osam političkih partija i 68 nezavisnih kandidata.
Prvi put u Turskoj će na izborima političke stranke nastupiti udružene i u alijanse. Vladajuća AK Partija na izborima će nastupiti u sastavu Narodne alijanse u kojoj je još i dosadašnji opozicioni MHP. Najjača opoziciona Narodna republikanska partija (CHP) ušla je u Nacionalnu alijansu u kojoj su i nedavno formirana Partija IYI, Saadet partija i Demokratska partija.
Ukupno šest kandidata učestvuje u izbornoj trci na predsjednika Turske, a pored aktuelnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, tu su još i Muharem Ince, Meral Aksener, Selahattin Demirtas, Temel Karamollaoglu i Dogu Perincek.
Predstojeći izborni proces je važan zbog činjenice da Turska nakon izbora prelazi sa parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja.
Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.
Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od pet godina.