Dijaspora Bosne i Hercegovine, kao i prijatelji naše države iz cijelog svijeta, okupit će se 10. januara 2022. godine u 12 sati na Schumanovom trgu u Bruxellesu, u krugu institucija Evropske unije, na mirnim protestima kojima žele poslati poruku međunarodnoj zajednici, ali i svjetskoj javnosti, da se BiH trenutno suočava s velikim opasnostima. S ovog skupa bit će poslana poruka i svim utjecajnim političkim liderima Evrope i svijeta, a okupljenim na Schumanovom trgu pridružit će se i Tineka Strik, zastupnica u Evropskom parlamentu i istaknuta članica holandske Zelene ljevice.
Osim u Bruxellesu, slični protesti bit će organizirani i u Sarajevu, Ženevi, Oslu, Rimu, Birminghamu, Stockholmu, New Yorku, Ottawi, Torontu i Beču, a ovim gradovima u posljednjim momentima pridružio se i London.
“Ako tog dana ne možete dobiti slobodno na poslu, izađite svi na glavni trg u vašem gradu i, kao i u Bruxellesu, tačno u 12 sati tog dana pustite himnu BiH. Stanite sa zastavama BiH i države u kojoj živite. Obavijestite medije i vaše prijatelje u općini, gradu, regiji ili državi gdje živite, i ne samo građane porijeklom iz Bosne i Hercegovine. S nama u Bruxelles dolaze i Holanđani (i bivši vojnici bataljona iz Srebrenice), Belgijanci, Nijemci, Hrvati, Crnogorci… Pozovite i Šveđane u Göteborg, Nijemce u Berlin, Kanađane u Ottawu… Pozivamo i naše komšije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Slovenije i Sjeverne Makedonije da nam se pridruže i podrže naš apel”, stoji u poruci Organizacionog odbora protesta u Bruxellesu, koji ovo okupljanje koordinira u saradnji s Udruženjem “Platform BiH” iz Holandije.
Oni ovim protestima žele poslati poruku kako nije prihvatljivo negiranje Genocida niti veličanje presuđenih ratnih zločinaca. Ističu da za to nije neophodan zakon, već da je to stvar civilizacije i poštivanja sudskih presuda kao i vladavine prava. Isto tako, odbacuju ideju i praksu uzurpiranja državnih ovlaštenja i uzurpacije dijela državnog suvereniteta BiH od entiteta ili nižih nivoa vlasti u BiH, a podvlače kako nije prihvatljiva i da u konačnici odbacuju kao nedemokratsku i protivnu međunarodnom javnom i humanitarnom pravu i presudama ICTY-ja u Haagu ideju i mogućnost samoproglašenja ili priznavanja entiteta Republika srpska kao “države u državi” ili kao “nezavisne države”. Također, pozvat će i Tužilaštvo BiH da odgovorne procesuira i da visoki dužnosnici međunarodne zajednice jasno podrže vladavinu prava u BiH ugledajući se na društvena uređenja zemalja iz kojih dolaze. Na samom kraju, kazali su da će naglasiti važnost ustrojstva BiH kao moderne, građanske države.
“Bosna su i zvona s crkvenog i katedralskog tornja, i ezan s munara, i sinagoge u Sarajevu. Bosna je Evropska unija u malom”, stoji u poruci organizatora protesta koji će biti održan pod sloganom “Svi za Bosnu, Bosna za sve”.
Satko Mujagić, bivši logoraš Omarske i Manjače te jedan od inicijatora održavanja protesta, kazao je za Stav da su potpuno svjesni činjenice da je “svakog gosta tri dana dosta” te da će tako i ovaj protest već dan ili dva nakon njegovog održavanja postati stara vijest. S druge strane, kaže da to nije razlog da ne urade ništa. Ističe da je bitno da se čuju i vide oni koji ne žele podjele, bilo države BiH, bilo među ljudima.
“Da ne ostane samo na jednodnevnom protestu, uputit ćemo pismo koje je skoro završeno predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, premijerima najvažnijih zemalja EU, predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju, visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu, ali i drugima. Mi ćemo u tom pismu naglasiti jasne poruke – nema negiranja Genocida i veličanja ratnih zločinaca, ne zbog ovog ili onog zakona, nego zato što to nije moralno i ljudski; nema korupcije; nema protuustavnog ‘vraćanja’ nadležnosti jer te nadležnosti nisu ni otete; naglasit ćemo da se u BiH ne radi o etničkim podjelama kao uzroku krize, već se etničke razlike zloupotrebljavaju u političke svrhe. Nacionalisti ponavljaju kao papagaji da je BiH nemoguća zemlja, međutim, nije, iako je oni svim silama pokušavaju napraviti nemogućom”, ističe Mujagić.
Kako je dodao, onako kako je Španija mogla uhapsiti čovjeka koji je pokušao protuzakonito otcijepiti Kataloniju, tako može i Tužilaštvo BiH hapsiti “zavjerenike po Bosni”.
“Ako nekome već smeta neki zakon koji je donesen na nivou države, onda ga na tom istom nivou treba mijenjati. Priča o ‘otetim nadležnostima’ je nebuloza koja se prodaje preko režimskih medija u RS-u, ali niko ne spominje da je državni Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima donesen za vrijeme mandata Sredoja Novića. Ko je onda ‘oteo’ RS-u tu nadležnost?! Ovo isto se može primijeniti i na Oružane snage BiH. Po Krivičnom zakonu BiH, ko ‘protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH organizira, obučava, oprema ili mobilizira vojnu snagu na teritoriji BiH, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina’. U ovom slučaju ne treba biti pravnik pa razumjeti da Narodna skupština RS-a nije ovlaštena da donosi zakon o vlastitim oružanim snagama te da svako ko se upusti u organizaciju njegovog donošenja podliježe krivičnoj odgovornosti. I to je poruka koju šaljemo 10. januara 2022. godine Bruxellesu, ali i u već spomenutom pismu svjetskim liderima”, dodao je on.
Hamdija Draganović, također bivši logoraš Omarske i Manjače i predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Platform BiH”, istakao je da je Bruxelles kao centralno mjesto održavanja protesta izabran iz više razloga.
“U Bruxellesu se nalaze institucije EU koje su suodgovorne za trenutnu situaciju u BiH. U planu je da nakon našeg protesta tim ustanovama direktno uručimo naše pismo sa zahtjevima. Naše mišljenje je da te institucije mogu i imaju obavezu da pomognu BiH kako bi konačno izašla iz današnje političke krize. Vrlo je teško procijeniti koliko će ljudi biti prisutno. Pandemija virusa korona i različite epidemiološke mjere u drugim državama utjecat će na odaziv. Pored Belgije, najavljeno je da će organizirano doći i ljudi porijeklom iz BiH koji žive i rade u Holandiji, Njemačkoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji, Francuskoj… Mi se spremamo da primimo 500 do 1.000 posjetilaca, a nadamo se da će ih biti i mnogo više jer imamo i najave da će dosta naših zemljaka, ali i naših prijatelja Holanđana, Nijemaca, Belgijanaca i drugih doći svojim vlastitim prijevozom, u vlastitom aranžmanu”, rekao je Draganović.
Kada smo ga pitali koji je njemu motiv da bude uključen u organizaciju jednog ovakvog protesta, on je kazao da mu je ovo ujedno i najlakše i najteže pitanje na koje ima, paradoksalno, jednostavan odgovor.
“Bosna i Hercegovina. Smatram da nema boljeg i jačeg motiva. Teško je gledati kako ti neko uništava domovinu. Nažalost, dijaspora se uspavala i nadam se da ćemo je 10. januara 2022. godine barem djelimično uspjeti probuditi jer, kako to neki kažu, pet do dvanaest je i nemamo više pravo da šutimo i spavamo”, kratko se nadovezao.
Članica Upravnog odbora Udruženja “Platform BiH” Aida Olujić ističe da je do sada većina bh. dijaspore bila, otprilike, poput kamenog spavača. Iz daljine je gledala, ponekad tiho komentirala, vjerovala u promjene i nadala se boljem životu za sve građane BiH.
“Međutim, situacija u našoj zemlji iz godine u godinu na svim poljima, od ekonomije, socijalne skrbi, školstva sve do vladavine prava, pada u nepregledan crni ponor. Sada je došlo vrijeme da bh. dijaspora kaže da je dosta. Ovo je naš vrisak da spasimo našu domovinu koja ovim putem ide u sunovrat. Mi to želimo i možemo svi zajedno da učestvujemo u promjeni. Važno je naglasiti i to da je prisustvo i obraćanje holandske EU parlamentarke Tineke Strik na ovom mirovnom protestu od izuzetne važnosti. Mi koji živimo u Holandiji svoje političko mišljenje, svoje stavove, kroz naš državni parlament šaljemo u Evropski parlament. Tineka Strik je naš glas. Ovim putem i svi Bosanci i Hercegovci u zemljama gdje trenutno žive mogu također da utječu na svoje EU parlamentarce i da se svi zajedno na parlamentaran način borimo za ljepšu budućnost BiH”, riječi su Aide Olujić.
Dino Salihagić, zadužen za komunikacije organizatora protesta, također je naglasio važnost prisustva parlamentarke Tineke Strik na protestima.
“Svaka podrška nam je važna, a pogotovo kada se radi o EU parlamentarcima. Ovo nisu protesti na kojima se očekuju samo bh. građani, nego i svi koji žele pružiti podršku univerzalnoj i pozitivnoj poruci – da se trebaju spriječiti podjele i potencijalni sukobi u BiH. Podjela vodi u sukobe, a sukob rezultira podjelom. To je ono što nikako ne želimo da se dogodi. Složenost našeg društva je teško razumljiva svjetskoj javnosti, ali ove poruke bi trebale biti svima jasne, tako da je ovdje potrebna što šira koalicija različitih snaga”, poručio je Dino Salihagić.
Suad Pašalić Mikan, predsjednik Udruženja preživjelih Srebreničkog genocida “11. juli 1995”, također će biti na protestima, čiji je i suorganizator.
“Kada sam došao na ideju da organiziramo proteste u Bruxellesu ispred evropskih institucija, motiv je bila situacija u našoj državi. U BiH su se počele dešavati stvari koje liče na dešavanja iz devedesetih godina. Opet su počeli iz EU dolaziti neki koji predlažu rješenja za BiH, a puštaju nacionaliste da rade šta hoće. Isti scenarij. Evropa i svjetski moćnici bili su gluhi devedesetih i moj utisak je da su gluhi i sada. Hoćemo jasno da poručimo, baš u Bruxellesu, da ovo nisu devedesete, da mi Bosanci i Hercegovci, koji smo protjerani sa svojih ognjišta i koji živimo van BiH, želimo da očuvamo našu domovinu BiH”, stava je predsjednik spomenutog Udruženja.
Organizatori još jednom pozivaju sve koji su u mogućnosti da se 10. januara 2022. godine nađu na Schumanovom trgu u Bruxellesu te da poruče “Nećemo više podjela ni ratova”, “Ako nam glas i nije stigao duboko do neba, vrisnuli smo bar kako treba” i “Svi za Bosnu, Bosna za sve”. One iseljenike koji, pak, ne budu u prilici doći u Belgiju, podsjećaju da je potrebno da izađu na glavni gradski trg i tačno u 12 sati puste himnu BiH te da stanu sa zastavama BiH i države u kojoj žive.