Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo tribinu „Muslimanske rezolucije u Bosni i Hercegovini u II svjetskom ratu“.
Uvodničari na ovoj tribini bili su akademik prof. dr. Enes Karić i dr. Hilmo Neimarlija.
U historijskoj literaturi sintagma muslimanske rezolucije iz II svjetskog rata označava seriju rezolucija koje su bosanskohercegovački muslimani, tj. njihova elita u to vrijeme, objavili u znak protesta protiv progona koji je organizirala Nezavsina država Hrvatska (NDH) protiv Srba, Jevreja, Roma i drugih, objasnio je Karić.
„U literaturi se također ističe su muslimanske rezolucije, koje su vrlo rano objelodanjene, pokazale da je NDH u krizi, da se jedan dio građanstva suprostavlja njezinoj praksi eksterminacije građana, naroda, na njenom teritoriju. Vrlo je važno istaći da je to i glas građanske hrabrosti. Muslimanske rezolucije su krik slobode u porobljenoj Evropi, kako to kaže jedan autor“, naveo je Karić.
Poručio je da su muslimanske rezolucije izraz velike hrabrosti, protesta, te da ih danas možemo čitati kao jamstvo da je Bosna i Hercegovina uvijek imala veliki broj građana koji su za suživot, razumijevanje, toleranciju i zajednički život.
Neimarlija je kazao da su rezolucije bile prve i jedine javne osude ubijanja, nasilja i uopće zločina na etničkoj i vjerskoj osnovi u NDH, ali i šire.
„Štaviše, u evropskim zemljama, pod njemačkom nacističkom okupacijom, nije bilo ni prije ni poslije sličnog protesta. Bilo je određenih civilnih pokreta, koji su se provodili u najstrožijoj mogućoj tajnosti. Protest muslimanske i društvene elite u Bosni i Hercegovini bio je i ostao jedinstven i svijetli primjer suprostavljanja odgovornih ljudi u našem narodu nepravdama, zlu i njihov poziv da se zakonskim sredstvima osigura mir i kazne svi počinioci zločina. Rezolucije su bile i moralni čin i čin hrabrosti“, naglasio je, između ostalog, Neimarlija.
Moderator je bio mr. Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI. On je naglasio da su rezolucije bile jedinstvena pojava.
„Naš narod je ustao protiv odluka i onog što je provodio tadašnji režim NDH. To je veliko antifašističko naslijeđe bošnjačkog naroda i mislimo da je značajno posebno iz današnjeg aspekta. Ovo je bio iskaz u ime naroda, i ono što bi mi danas nazvali branjenjem temeljnih ljudskih prava i sloboda“, izjavio je medijima Zlatar.
Potpisivanjem rezolucija protiv nasilja, Bošnjaci su prije iskazali humani, ljudski čin i digli svoj glas protiv nacističkog zla.