Vlast u Tuzlanskom kantonu prije devet godina donijela je Zakon o javnom okupljanju kojim je građanima onemogućeno protestovanje ispred javnih institucija. Zakon u tom obliku naišao je na osporavanje međunarodnih institucija te je sad kreiran u drugačijem obliku. U formi nacra usvojila ga je Skupština Tuzlanskog kantona, a sada slijedi javna rasprava.
Naime, Skupština Tuzlanskog kantona na posljednjoj sjednici je usvojila nacrt zakona o javnim priredbama i nacrt zakona o mirnom okupljanju. Zakoni su kreirani po direktivama Evropske unije, a ukoliko budu usvojeni građani će dobiti priliku za slobodnije okupljanje na javnim mjestima.
“Ja sam u potpunosti za ove zakone jer je to jedan od 14 prioriteta Evropske unije, a cilj svih građana BiH mora biti Evropska unija. Ne vidim ništa sporno u zakonu jer mirno okupljanje će olakšati određene procedure kada se ljudi žele okupiti i iskazati svoje zadovoljstvo, odnosno, nezadovoljstvo”, kaže zastupnica Naše stranke u Skupštini TK Amra Nadarević-Vodenčarević.
Tuzlanski kanton u poslijeranom periodu predstavljao je jednu od regija BiH u kojoj su se najčešće održavali masovni protesti, prevashodno od obespravljenih radnika. Kulminacija nezadovoljstva i građanskog bunta eskalirala je 2014. godine, a nešto kasnije Vlada i Skupština TK su usvojile novi Zakon o javnom okupljanju.
Shodno odredbama zakona koje su i danas na snazi, građanima je onemogćeno organiziranje protestnih okupljanja naprimjer u neposrednoj blizini sjedništa kantonalne vlade i skupštine, tužilaštva ili Ministarstva unutrašnjih poslova. Takav zakon kritikovala je Delegacija Evropske unije, koja je zatražila njegove izmjene uz pomoć međunarodnih institucija.
Načelnik Ureda direktora Uprave policije MUP-a TK Denis Fejzić navodi da će kroz novi zakon prijavljivanje okupljanja proceduralno biti jednostavnije, a uz to ona će se policiji morati prijavljivati pet umjesto dosadašnjih sedam dana prije.
“Više neće biti potrebna prijava koja za sobom vuče niz dokumentacije, koja stvara i administrativne i finasijske poteškoće i često odvraća ljude od javnog okupljanja. To će u narednom zakonu biti obavijest koja će se policijskoj stanici dostavljati putem pošte, faksa ili e-maila, a čak je propisan izuzetak kada će to moći biti i putem telefonskog poziva”, pojašnjava Fejzić.
S druge strane, kada je riječ o komercijalnim okupljanjima, odnosno javnim priredbama, novi zakon ne donosi posebne promjene, a pojedini zastupnici su problematizirali nekomercijalna, odnosno spontana okupljanja.
“Ovdje sada imamo uvođenje organiziranog i spontanog i onda kontra okupljanje. To je suštinski problem. Organizirano okupljanje podrazumijeva prijavu policiji, spontano, ne podrazumijeva. Koji instrument će nam dati ocjenu šta je spontano, a šta nije? I to u vremenu društvenih mreža i različitih zatvorenih grupa”, mišljenja je SDA-ov zastupnik u Skupštini TK Muamer Zukić.
S druge strane, Fejzić navodi da odredbe sadrže kada se okupljanje može zabraniti u startu ili prekinuti ukoliko je započeto.
“Prije svega se mora misliti na nacionalnu i javnu sigurnost te imovinu ljudi. Nije to baš zakon koji uvodi anarhiju već postoje određena pravila i ograničenja. Ovaj zakon, ni na koji način, ne umanjuje ovlaštenja ni obaveze policijskih službenika”, dodaje Fejzić.
Iz skupštinskih klupa se moglo čuti da ovakav zakon trebaju donijeti i ostali kantoni, kako bi on u cijelosti dobio svoj smisao.
“Čitav jedan korpus kantona kojima vlada HDZ toga nema, niti će se ikada ti zakoni primjeniti. To je postavljeno na takav način da tri kantona, odnosno Tuzlanski, Sarajevski i Zeničko-dobojski, postaju trening centar za donošenje i provođenje tih odluka”, smatra Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK.
Nacrti zakona sada su upućeni u javnu raspravu u trajanju od tri mjeseca, nakon čega bi trebala uslijediti njihova eventualna dorada te finalno usvajanje. Ukoliko bi zakoni u aktuelnom obliku bili usvojeni, to bi otvorilo mogućnost organiziranja protesta i ispred sjedišta institucija što trenutno građanima nije dozvoljeno.