Vijeće Evrope objavilo kako hrvatska policija zlostavlja migrante

Preporučujemo

Odbor Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) upozorio je da hrvatska policija zlostavlja migrante, te zatražio kažnjavanje.
Odbor je to naveo u Izvješću objavljenom u petak (3. prosinca) o posjeti Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH) od 10. do 14. kolovoza 2020. godine.

Migranti smješteni na sjeveroistoku BiH žale se na nasilje hrvatske policije kada pokušavaju preko „zelene granice“ ući u Hrvatsku i na to da im hrvatska policija ne omogućuje da zatraže azil.

- -

U Izvješću Odbor Vijeća Europe upozorava na prakse zlostavljanja migranata od strane hrvatskih policijskih službenika i obvezu da se takvo zlostavljanje prestane, a odgovorni pronađu i kazne.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske odmah se oglasilo priopćenjem u kojem je ustvrdilo kako nije dalo suglasnost za objavu navedenog Izvješća, te je odluka o njegovoj objavi, jednostrana odluka Odbora.

“Odbor je svoje Izvješće temeljio na neprovjerljivim informacijama iz BiH te evidentno prekoračio svoje ovlasti”, ustvrdio je MUP Hrvatske.

Policija nije surađivala

- -

U izvješću CPT-a se navodi kako hrvatska policija nije dostatno surađivala sa izaslanstvom Odbor i da je izaslanstvo obavilo je brojne razgovore u Unsko-sanskom kantonu BiH, gdje je primilo “brojne vjerodostojne i podudarne navode o fizičkom zlostavljanju migranata od strane hrvatskih policijskih službenika (osobito pripadnika interventne policije)”.

U značajnom broju slučajeva, konstatirao je Odbor, intervjuirane osobe pokazale nedavne ozljede “vrlo konzistentne” s nanošenjem udaraca pendrekom ili štapom).

Također, izvješće prenosi svjedočenja migranata o drugim oblicima teškog zlostavljanja – tjeranja da hodaju bosi, u donjem rublju ili čak goli, kao i bacanja u rijeku sa zavezanim rukama.

CPT navodi kako nalazi izaslanstva “jasno pokazuju da ne postoje učinkoviti mehanizmi odgovornosti za identifikaciju počinitelja navodnih djela zlostavljanja”.

“Ne postoje posebne smjernice Ravnateljstva hrvatske policije o dokumentiranju operacija preusmjeravanja i nema neovisnog policijskog tijela za pritužbe koje bi poduzelo učinkovite istrage takvih navodnih djela”, navodi se.

MUP o ‘nasilnom postupanju’ izaslanstva Vijeća Europe

U priopćenju MUP-a tvrdi se, međutim, kako je “Odbor svoje Izvješće sastavljao primarno na temelju neprovjerljivih informacija te subjektivnih i pristranih izvora iz Bosne i Hercegovine bez konkretnih dokaza za tvrdnje koje iznosi na teret Republike Hrvatske.”

MUP je optužio izaslanstvo i za nasilno postupanje.

“Predstavnici Odbora prilikom obilaska policijskih postaja Republike Hrvatske na granici s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom da nisu zatekli pritvorene osobe, fokus su stavili na prikupljanje informacija o postupanju granične policije, do kojih su pokušali doći na potpuno neprimjeren pa čak i nasilan način, čime su prekršili procedure i prekoračili ovlasti Odbora”, navodi se u priopćenju MUP-a.

Nakon objavljivanja Izvještaja iz Europske komsije (EK( poručeno je da on zasad neċe utjecati na proces prijema Hrvatske u Schengen zonu. Glasnogovornik ove institucije Adalbert Jahnz je novinarima izjavio da je nepromijenjena pozicija EK o spremnosti Hrvatske za članstvo u Schengen zoni.

„Komisija je dala ocjenu u prilog hrvatskog pridruživanja Schengenu. Sada je na Vijeću EU da donesu odluku o tome. Ipak, mi ostajemo u bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima u pogledu preostalih izazova i pitanja koja su identificirana, što također uključuje neka od pitanja koja se pominju u tom izvještaju (Vijeća Europe)”, izjavio je Jahnz.

I Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta često posljednjih godina izražavaju zabrinutost zbog nasilnog vraćanja migranata sa hrvatske granice – ranije u Srbiju, a sada u BiH.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je početkom listopada kako su pokrenta 22 postupka prtiv policijskih djelatnika zbog nasilja nad izbjeglicama, a da je Državno odvjetništvo 13 slučajeva odbacilo zbog nedostatka dokaza.

Nasilni „push-backovi“ iznova su aktualizirani prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je 18. studenog presudio da je Hrvatska kriva za smrt šestogodišnje afganistanske izbjeglice Madine Hussiny u listopadu 2017. godine, kada je dijete stradalo pod naletom vlaka, nakon što je njena obitelj nasilno vraćena sa hrvatske granice natrag u Srbiju.

Također, Hrvatska je proglašena krivom i zbog toga što nije provela efikasnu istragu okolnosti njenog stradanja. Sud je Hrvatskoj dosudio plaćanje 40.000 eura odštete obitelji Hussiny i plaćanje sudskih troškova.

Najnovije

Veliki dio Sarajeva cijeli dan bez vode, radovi neće biti gotovi do jutarnjih sati

Dijelovi Sarajeva od jutros su bez vode zbog izvođenja radova na uvezivanju dijela rekonstruisanog potisnog cjevovoda DN 700 za...