Više od 65.000 Armenaca pobjeglo je iz Nagorno-Karabaha u Armeniju, saopštio je Jerevan, dok se egzodus nastavlja iz otcijepljene enklave koju je Azerbajdžan ponovno zauzeo prošle sedmice u munjevitoj ofanzivi.
“Do četvrtka ujutro, 65.036 prisilno raseljenih osoba prešlo je u Armeniju iz Nagorno-Karabaha”, rekla je u izjavi glasnogovornica armenske vlade Nazeli Baghdasaryan.
Procjenjuje se da je oko 120.000 etničkih Armenaca živjelo na području prije ofanzive Bakua.
“Svima onima koji nemaju unaprijed određeno mjesto stanovanja država osigurava primjereno stanovanje”, dodala je.
U nedjelju je Azerbajdžan ponovno otvorio jedinu cestu koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom, koridor Lachin koji nadziru ruske mirovne snage.
Povratak separatističke enklave naseljene Armencima pod kontrolu središnje vlade u Bakuu doveo je do masovnog egzodusa etničkih Armenaca.
Međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, Gorski Karabah, bio je u središtu dva rata između većinom kršćanske Armenije i pretežno muslimanskog Azerbajdžana.
Podsjećamo, etnički Armeni koji su napustili područje Nagorno-Karabaha izrazili su velike frustracije zbog poteza međunarodne zajednice kada je riječ o rješavanju pitanja ovog dijela Kavkaza.
Iako se ova humanitarna kriza događa nedaleko od granica EU, analitičari ističu kako je Brisel do sada uradio malo toga kako bi pomogao stanovnicima Nagorno-Karabaha.
Nakon što je Azerbejdžan sproveo, kako su naveli, antiterorističku operaciju, status Nagorno-Karabaha i dalje je ostao neriješen. Delegacije Armenije i Azerbejdžana sastale su se u Briselu, a najvažniji sastanak trebao bi se održati početkom oktobra u Španiji kada će za isti stol sjesti predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev te premijer Armenije Nikol Pašinjan.