Nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore u vrijeme obnove nezavisnosti, dugogodišnji diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Miodrag Vlahović za Klix.ba komentarisao je političku situaciju u ovoj zemlji uoči održavanja parlamentarnih izbora.Na pitanje da li bi odlazak Mila Đukanovića sa čela DPS mogao negativno ili pozitivno utjecati na izborni rezultat ove stranke on je kazao da Đukanović više nije predsjednik države niti predsjednik DPS-a.
“Da li će to donijeti poboljšanje ili pogoršanje pozicije te stranke u biračkom tijelu zavisi od nje same, tj. od znanja i političkog umijeća mladog rukovodstva da nađe nove i djelotvorne odgovore na nove situacije. Izbori će svakako biti prvi veliki test, ali neće predstavljati kraj tog procesa. Suverenističke, građanske i demokratske partije lijevog centra treba da se ujedine, sa novim, modernim programom i pod imenom koje će korespondirati potrebama Crne Gore koje je vrijeme nametnulo. Ali, to je samo moje mišljenje, kao posmatrača sa strane”, kazao je Vlahović.
DPS je odlučio da na izbore izađe na zajedničkoj listi sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca pod nazivom “Zajedno! Za budućnost koja ti pripada!”.
Vlahović smatra takav potez logičnim i očekivanim, te je istakao da su spomenute stranke i ranije nastupale zajedno.
“Pomalo čudi njihov skraćeni slogan (“Zajedno!”), kao da je to neka novina u crnogorskoj politici. To je očuvana vrijednost. Crna Gora je u izuzetno delikatnoj, zapravo vrlo teškoj situaciji. Velika je odgovornost na ovoj grupi stranaka da svojim izbornim rezultatom zaustavi proces dalje socijalne razgradnje i urušavanja institucija”, kazao je Vlahović.
Srpske stranke ranije okupljene u Demokratski front odlučile su da političku borbu nastave pojedinačnim djelovanjem. Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i Nebojša Medojević, vođa Pokreta za promjene, saopćili su 14. maja na zajedničkoj press-konferenciji da nastavljaju političku borbu pojedinačnim djelovanjem.
Vlahović smatra da za takav ishod postoji više razloga, među kojima ne treba potcjeniti utjecaj Beograd, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji sada ima predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na raspolaganju.
“Političari iz te grupacije sada ubrzano odbacuju narativ koji im je bio ‘zaštitni znak’ svih ovih godina, pa smo i od njih saznali da Crnogorci ipak postoje, a da je zvanični naziv srpske crkve – Crkva Srbije, što ih je, doskora, vrlo ljutilo”, kazao je Vlahović.
Na pitanje može li se očekivati da stranke koje su ranije na predsjedničkim izborima podržale Milatovića u slučaju da ostvare dobar rezultat sudjeluju u novoj Vladi, ili je ta saradnja između većeg broja stranaka bila privremena Vlahović je kazao da je to teško očekivati.
“To se pitanje sada svelo na Mandićevu Novu srpsku demokratiju i Kneževićevu Demokratsku narodnu partiju. (Ostali će imati problema sa cenzusom.) Njihove antizapadne i proruske pozicije su ozbiljna smetnja za takav scenario, da ne pominjemo njihov otvoreni nacional-šovinistički stav po identitetskim pitanjima u Crnoj Gori, ali i povodom tragičnih ratova na prostorima bivše Jugoslavije (negiranje genocida u Srebrenici, apologija ratnih zločinaca i zločina). Ipak, ne treba isključiti, u nekim od mogućih scenarija da bi i zapadni saveznici još više spustili kriterijume u njihovoj novoj poziciji, koja insistira na tome da je Crnoj Gori ‘potrebna stabilna vlada'”, rekao je Vlahović.
Pokret “Evropa sad” čiji kandidat Jakov Milatović je pobijedio na nedavno održanim predsjedničkim izborima vjerovatno će činiti okosnicu Vlade. Njihovu listu predvodi lider stranke Milojko Spajić.
Građanski pokret URA Dritana Abazovića i Demokrate Alekse Bečića nastupit će zajedno na predstojećim izborima. Vlahović naglašava da je to savez iz nužde.
“Pozicija URA je problematična: oni bi sada, da nastupaju samostalno, najvjerovatnije bili ispod cenzusa. S druge strane, opredjeljenje Demokrata da ih, poslije i uprkos međusobnim svađama i vrlo uvrjedljivim porukama, ipak pozovu na zajedničku listu ima razloge i povode u nizu pogrešnih poteza Bečić-Bogdanović partije, uključujući i Bečićevu neuspješnu predsjedničku kampanju. Sa dva ili tri procenta Abazovićevih glasova, Demokrate se mogu nadati da neće pasti ispod 10 posto i da će biti neizbježan izbor Spajića za koaliciju povodom buduće vlade”, kazao je Vlahović.