Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je danas na hitnoj sjednici Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, koji je prekjučer usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Skoro istovremeno ga je usvojio Zastupnički dom.
Zakon je prekjučer usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Radi se o zakonu koji je, rečeno je, jedan od evropskih uvjeta.
Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda, kazao je da je BiH imala bolji zakon 2013. nego ovaj danas, a koji je jedan od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora sa EU-om, te da je tada, 2012/2013. godine, udruženom akcijom tadašnje vlasti SDP-a, HDZ-a i SNSD-a srušen institut sukoba interesa.
– Deset godina se borimo da dođemo do stepena koji imali 2013. I ako usvojimo ovaj danas, nećemo doći na taj stepen jer je tada pitanje sukoba interesa uređivala Centralna izborna komisija BiH, odnosilo se na cijelu BiH – dodao je Džaferović.
Delegat Dženan Đonlagić (DF) rekao je da će ovo biti još jedan zakon kao onaj od prije desetak godina, Zakon o prebivalištu, koji će nakon naknadne pameti biti interpretiran u javnosti kao “nismo znali ni očekivali da će biti zloupotreba”.
– Jedna od većih manjkavosti jeste da je Vijeće ministara u posljednji čas promijenilo ključne stvari. Izbacili su iz teksta odredbu koja se tiče obaveze drugim organima da komisiji za odlučivanje o sukobu interesa dostavi podatke neophodne da provjeri tačnost imovinskih kartona. To će u provedbi zakona biti jedna od najvećih negativnih posljedica ovakvog teksta – ukazao je Đonlagić.
Džemal Smajić, delegat (Stranka za BiH) u Domu naroda Parlamenta BiH kao sporan segment Zakona o spriječavanju sukoba interesa izdvojio je način imenovanja članova Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa.
„Pošto Bošnjaci čine više od 50 posto sastava naroda, jasno je da u Komisiji mora biti najmanje tri Bošnjaka. Ovakav prijedlog ministra Bunoze nije uopće iznenađenje, jer kao ministar Ministarstva pravde BiH, suprotno zakonima BiH omogućio je da u Ministarstvu ima zaposlen jednak broj Hrvata i Bošnjaka, po 37%, uprkos činjenici da Bošnjaka ima tri puta više prema posljednjem popisu stanovništva i da je članom 7. Zakona o upravi ministar bio dužan da osigura odgovarajuću nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u Bosni i Hercegovini”, kazao je Smajić.
Zakon je predvidio osnivanje posebne komisije za utvrđivanje sukoba interesa čiji članovi ne smiju biti članovi neke političke stranke, za razliku od aktuelne komisije u čiji sastav ulaze bh. parlamentarci. Predviđene su i kazne za one za koje se utvrdi sukob interesa, kao i uspostava javnog registra imovine nosilaca javnih funkcija.
Međutim, zakon predviđa da nosioci javnih funkcija smiju zadržati poklon u vrijednosti do 300 KM, dok je taj iznos u još uvijek aktuelnom zakonu 200 KM.
Povećan je i iznos u kojem se fondacije i udruženja, na čijem su čelu funkcioneri, mogu finansirati iz budžeta, a koji ne predstavlja sukob interesa. Konkretno, nosilac javne funkcije ne smije obavljati dužnost ovlaštenog lica u fondacijama ili udruženjima koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 20.000 KM godišnje, odnosno većem od 70.000 KM u udruženju ili fondaciji iz oblasti sporta. Ta granica u aktuelnom zakonu iznosi 10.000 KM, odnosno 50.000 KM za fondacije i udruženja iz oblasti sporta i kulture.
Zamjerke na rješenja iz zakona su imali iz Direkcije za evropske integracije. Ova direkcija je u mišljenju, između ostalog, ukazala da je u nacrtu zakona u odnosu na prednacrt brisano da nosilac javne funkcije ne može koristiti javne resurse za promociju političke stranke i u lične svrhe, kao i da je brisano da je zabranjeno privilegovati lice radi stranačkog i drugog opredjeljenja ili porijekla, lične ili porodične veze. Zato iz Direkcije za evropske integracije predlažu da se ovo preispita.