Firma Lykos je nedavno objavila da su pronašli zlato u Opštini Jezero i Čajniče. Kazali su da su na tri lokacije na teritoriji Opštine Jezero potvrđeni visoki sadržaji zlata na kontaktima različitih litoloških jedinica, i do nevjerovatnih 27,5 grama po toni.
Pronalazak zlata mogao bi donijeti velike promjene u ove Općine. S jedne strane postoji nada za nova radna mjesta dok su sa druge strane građani u bojazni zbog utjecaja na okoliš.
O ovoj temi smo razgovarali sa prof.dr. Edinom Hreljom sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta.
Kazao je za naš portal da pronalazak zlata u Bosni i Hercegovini nije nikakva novina. Eksploatacija zlata i drugih plemenitih metala iz rudokopa vršila se još u rimsko doba. Međutim, zbog nerentabilnosti ti rudnici su zatvoreni.
Tako, na brojnim lokalitetima u našoj zemlji imamo ostatke odnosno napuštene jame bivših rudokopa. Također, o eksploataciji rude svjedoče i brojni toponimi Sase, Majdan i brojni dr. Oni nam pokazuju da se upravo na tim lokacijama ili njihovoj neposrednoj blizini eksploatisala ruda. Eksploatacije plemenitih metala u navedenom periodu bile su vezane za tri oblasti: zapadnobosansku, srednjebosansku i istočnobosansku.
“Pronalazak zlata na navedenim lokalitetima nije nikakvo iznenađenje, posebno uzme li se u obzir položaj rasjednih struktura i geološka starost područja, što se uglavnom veže za Ofiolitsku zonu Dinarida, odnosno za Srednjobosansko škriljavo gorje. O navedenom fenomenu, postojanju ruda plemenitih metala, u navedenim oblastima napisan je veći broj naučnih radova”, pojasnio je profesor.
Edin Hrelja
Otvaranje rudnika
Iako je Lykos objavio da su pronašli visok sadržaj zlata po toni iskopine, odnosno uzetom uzorku, profesor pojašnjava da ne mora nužno značiti da na navedenim lokalitetima imamo veće količine toga resursa.
“Koliko su velike i značajne količine ovoga resursa na konkretnim lokacijama može se utvrditi dodatnim istražnim radovima koji se ne mogu izvršiti tako brzo”, istakao je Hrelja.
Na pitanje da li je moguće očekivati otvaranje rudnika zlata profesor pojašnjava da to ovisi o procjeni rentabilnosti iskopavanja. Te procjene donose same firme koje bi se bavile istraživanjem, a poslije i iskopavanjem.
“Ukoliko bi se geološkim istraživanjima utvrdilo, da su rezerve ovoga prirodnog resursa toliko velike da je rentabilno uspostaviti svu potrebnu infrastrukturu za iskopavanje, sigurno je da možemo očekivati otvaranje rudnika zlata”, pojasnio je.
Ono što je sigurno je da to nije i neće biti brz postupak.
“Sjetimo se provedenih istraživanja i provedenih procedura za davanje koncesije za istraživanje nafte i plina na području BiH. Svjedocimo smo da se nije mnogo uradilo po pitanju istraživanja, a posebno eksploatacije ovoga resursa. Bojim se da nam se može desiti sličan scenarij”, naglasio je Hrelja.
Negativni efekti po okoliš
Ono što je jedna od ključnih briga građana u ovim područjima jesu opasnosti po okoliš.
Uticaj eksploatacija svih rudnih nalazišta može se posmatrati kroz nekoliko faza: istraživanja, iskopavanja, obrade rudnog resursa, transporta i korištenja/upotrebe. U zavisnosti od vrste resursa i tehnologije iskopavanja različiti su i utjecaji na okoliš.
“Kad je u pitanju eksploatacija zlata svakako da se mogu očekivati negativni efekti po okoliš. U većoj ili manjoj mjeri, koji svakako ovise o količini eksploatisanja rude, tehnologiji ekspolatacije, vrsti mehanizacije, da li je površinska ili podzemna ekploatacija itd.”, kazao je Hrelja.
U neposrednoj blizini rudokopa može se očekivati: povećanje buke, povećanje potresa (tehnogenih), ambijentalna destrukcija prostora (ožiljci u prostoru), povećana koncentracija prašine u zraku, poremećaj podzemne cirkulacije vode i kvaliteta vodotoka itd.
Profit ostvaruju firme
Ukoliko dođe do ekspoloatacije ovoga mineralnog resursa Hrelja smatra da bi najviše profita imala firma koja bi se bavila ekpolatacijom.
“Lokalna zajednica i lokalno stanovništvo bi imalo najmanje koristi, koje bi se ogledala kroz eksproprijaciju zemljišta na kojem bi se eksploatisala ruda. Svakako da bi to bila za zapošljavanja određenog broja ljudi, ali sigurno ne velikog broja. Firme koje se bave eksploatacijom za navedeni proces uglavnom imaju već uposlenu radnu snagu”, poručio je Hrelja.