Zlokobna tišina na pustim ulicama i glasni žamor u prepunim bolnicama vladaju u Teheranu i ostatku Irana koji je suočen sa zabrinjavajućim rastom broja zaraženih koronavirusom, javlja Anadolu Agency.
Iranske vlasti su potvrdile da je u toj zemlji koronavirusom zaraženo najmanje 18.407 ljudi, a da su od posljedica zaraze preminule 1.284 osobe. Svakog sata se u prosjeku zarazi 50, a od zaraze umre šest Iranaca.
Koronavirus se prije 30 dana prvo pojavio u iranskom gradu Komu, ali epicentar epidemije postao je glavni grad te zemlje Teheran.
Iranske vlasti na čelu sa predsjednikom te zemlje Hassanom Rouhanijem su na udaru žestokih međunarodnih kritika zbog lošeg upravljanja krizom i neadekvatnim i sporim odgovorom na pojavu potencijalno smrtonosnog virusa.
Međutim, mnogi eksperti ukazuju na to da iranske vlasti nisu u potpunosti odgovorne za loše upravljanje krizom, već da je takva situacija posljedica i sankcija koje su Sjedinjene Američke države (SAD) uvele toj zemlji. Eksperti tvrde da američke sankcije opstruiraju efikasnu borbu za spašavanje ljudskih života i u suzbijanju širenja korona virusa u Iranu.
Administracija američkog predsjdnika Donalda Trumpa unilateralno se 2015. godine povukla iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i obnovila stroge ekonomske i druge sankcije Iranu.
Analitičari i eksperti sve glasnije pozivaju SAD na ublažavanje sankcija Iranu kako bi se omogućila lakša nabavka medicinske opreme i lijekova potrebnih za borbu protiv korona virusa.
Iran se zbog sankcija suočava sa velikim nedostatkom medicinske opreme, a šef iranske diplomacije Javad Zarif je nedavno objavio i listu hitno neophodnih stavki, uključujući i respiratore, elektrošokere, CT skenere, setove za testiranje na korona virus, zaštitne maske i rukavice.
Iranu su do sada pomoć poslale vlasti Kine, Turske, Katara, Rusije, Japana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Njemačke i Francuske, dok SAD nije pokazao nikakav znak dobre volje za ublažavanje sankcija. Ove sedmice je SAD dodatno pooštrio sankcije iranskoj petrohemijskoj industriji.
Profesor sa Univerziteta u Teheranu Sayed Mohammad Marandi kazao je da je američko uvođenje novih sankcija u ovoj situaciji klasični primjer sadizma.
“To se može objasniti isključivo kao pokušaj širenja koronavirusa u Iranu. Šutnja medija i vlada na Zapadu je zla“, kazao je Marandi.
Analitičar Sina Kawoosh za AA je kazao da SAD novim sankcijama dodatno napada posrnulu iransku ekonomiju i to u jeku borbe protiv pandemije koronavirusa.
On je uporedio tu situaciju sa onim što je SAD učinio 1994. godine u slučaju Sjeverne Koreje.
“Biti supersila ne znači da trebaš zloupotrijebiti svaku situaciju, već znači da imaš odgovornost da humanitarne ciljeve propagiraš kao prioritetne“, kazao je Kawoosh.
Analitičari su podsjetili da je bivši američki predsjednik George Bush ublažavao sankcije Iranu nakon snažnog zemljotresa koji je tu zemlju pogodio 2004.godine, a da je slično učinio i Barack Obama 2012. godine. Marandi i Kawoosh postavljaju pitanje zar je Trumpu toliko teško slijediti primjer svojih prethodnika.
“Historija će zabilježiti kako je iranski narod prepušten da umire tako što mu je onemogućen pristup medicinskoj opremi, a zabilježit će sve one koji su odgovorni za to. Amerikanci moraju dići glas i tražiti od svoje vlade da promijeni kurs politike prema Iranu“, poručio je iranski umjetnik i profesor iz Simnana Fatameh.