Almir Bečarević, ekspert za gas i bivši direktor BH-Gasa komentirao je za Patriju najavljeno otvaranje idejnog rješenja gasovoda Županja-Orašje-Brčko-Tuzla.
– Šta znači otvaranje idejnog rješenja gasovoda i nakon nekoliko čitanja izjava premijera FBiH Fadila Novalića nije mi jasno jer nikada, ali nikada nije izrađena studija za izgradnju ovog gasovoda, a posebno studija gasifikacije Tuzlanskog kantona i to je jedini kanton u FBiH bez ovog vida potrebne dokumentacije za bilo kakvo idejno rješenje ili izgradnju gasovoda.
Ono što treba znati, a kako bi se sagledala sva besmislenost energetske politike u BiH ili FBiH prezentovat ću kroz podatke koji daju odgovor na trenutnu potrošnju gasa i ukupnog i planiranog kapaciteta gasovoda kojima se “gađa” ko gdje stigne u BiH. Razumijem bodriti lokalne zajednice u mogućnostima izgradnje infrastrukturnih projekata, ali pričati o međunarodnim interkonekcijama i još bez bilo kakvih kakvih analiza obećavati nešto što niti logičkog niti potrebnog u potrošnji plina nema samo praznu priču za koju nikakvog uporišta nema – kaže Bečarević.
U pojašnjenju ističe da BiH ima ukupnu potrošnju plina na razini cca 240 mil. Sm3.
– Za primjer Hrvatska preko 2,5 milijardi Sm3, Srbija preko 2,5 milijardi Sm3, Mađarska oko 10 milijardi Sm3 itd. Ukupne optimistične potrebe za prirodnim gasom u BiH prognozirala je Svjetska banka još prije 20 godina i one su bile na razini 1, 5 milijardi sm3 i to uz uvjet da dio potrošnje bude usmjeren za proizvodnju električne energije. Realne potrebe su 1,0 milijardi sm3 i te prognoze su bile datum i za 2020. godinu Studija postoji u resornom Ministarstvu energije i BH-Gasu, ali valja čitati – ističe Bečarević.
Danas smo u 2022. godini i potrošnja nije 1,0 milijardi Sm3 već 230 mil. Sm3.
– Samo prije 15 godina BiH troši 380 mil. Sm3, a sada, ponavljam 230 mil.Sm3. O procijenjenih 1,0 milijardi Sm3 niti traga niti glasa. Ono što treba znati je to da je kapacitet postojećeg gasovoda 650 mil. Sm3. Činjenično, u zimskim danima ovaj kapacitet je male za dnevne potrebe u gasu i zbog starosti dovodi u pitanje sigurnost snabdijevanja.Sada o gasnim projektima u BiH.
Gasovod Južna interkonekcija, kapacitet 1,5 milijardi Sm3.
Gasovod Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, kapacitet 1,2 mlrd.
Gasovod Slavonski Brod-Brod, izgrađena interkonekcija, kapacitet 1,0 mlrd.
Gasovod Županja-Orašje-Brčko-Tuzla, međunarodna interkonekcija koja ne može biti ispod 16 inča, kapacitet 1,0 milijardi Sm3. Ukupni kapacitet svih nabrojanih gasovoda je 4,7 milijardi Sm3. Vrijednost više od 500 milijuna eura – pojašnjava Bečarević.
Dakle, svi ovi gasovi dovoljni su za sve trenutne potrebe i Hrvatske i Srbije zajedno.
– Potrebe BiH iznose 240 mil. Sm3 dakle 5% od mogućeg kapaciteta gore nabrojanih gasovoda ili samo 20% od realnih prognoziranih potreba za gasom u BiH u odnosu na nabrojane gasovode. Ovo je dokaz da je za potrebe BiH dovoljna samo jedna nova međunarodna interkonekcija i to je Južna interkonekcija koja je najdalje odmakla u svojoj realizaciji Objašnjavati da tržište BiH niti teoretski ne može podnijeti plinske investicije u vrijednosti od 500 mil EUR-a iluzorno je to i objašnjavati “energetskim stratezima” jer kako im objasniti da se trenutno u Sarajevu usred zime troši mazut umjesto prirodnog gasa. Usred zime sa prosječnim minusima i uz gotovo poluprazan gasovod – govori Bečarević.
“Energetskim stratezima”, dodaje, teško je objasniti da je BiH potreban suprotan i novi pravac snabdijevanja, a ne u Brodu, pa onda u Županji 65 km udaljenosti, pa onda do Bijeljine 60 km udaljenosti, pa onda do Zvornika 55 km udaljenosti.
– Četiri međunarodne gasne interkonekcije na razdaljini od 180 km. Da je i za potrebe SAD-a ili Rusije čini mi se da je puno. Ovako izgleda kada planiraju genijalci koji danas nemaju u gasnom sektoru i koji se vode političkim obećanjima kojima neuki mogu vjerovati, a u gasnim politikama je ovo neozbiljna politika vrijedna dobro obučenog klovna koji, svako malo, izvlači šarene balone Kako objasniti da BiH pokušava 20 godina izgraditi barem jednu novu interkonekciju, uz napomenu da su dvije samo bile realne Brod – Zenice ili Zagvozd – Travnik – Zenica – Sarajevo , i da do danas u BiH nije uspjelo Nada se pojavila sa odobrenjem Parlamenta FBiH da se ide u projekt Južne interkonekcije i umjesto da sve snage budu usmjerene za ovaj projekt sada se priča širi sa nečim što niti u jednoj strategiji nije predviđeno.
Na kraju, volio bih, kao neko ko je svoj radni vijek utrošio za izgradnju bar samo jedne nove interkonekcije, da se energija troši za sigurnost snabdijevanja grada Sarajeva prirodnim gasom, diverzifikacijom pravaca snabdijevanja i otvaranja tržišta sa raznim isporučiocima koji ne moraju, nužno, biti samo iz Rusije. Južna interkonekcija daje odgovore na sva ova pitanja – dodao je Bećarević.