Podjele u svijetu postaju sve izraženije, a veze između nacija sve nepostojanije. Svjetski lideri se ovog mjeseca okupljaju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da bi razgovarali o zajedničkoj budućnosti, a CNN donosi pet glavnih dokaza koji razdvajaju sve države.
Nejednakost – nacionalno bogatsvo povećava se za jedan posto. Većina ljudi živi u zemljama gdje je nejednakost u rastu. Dakle, bogatiji postaju sve bogatiji i to sve brže, a siromašni ostaju po strani. Nije riječ samo o platama. Bogatstvo stečeno tokom života također nije ravnomjerno raspoređeno. Razlog tome jer je veliki dio toga u dionicama, penzijama, zalihama. Na primjer, u Njemačkoj su plate porasle pet posto u periodu između 2000. i 2016. godine, dok je broj investicija skočio na 30 posto. Istraživači MMF-a smatraju da ova nejednakost šteti ekonomskom rastu te čini ljude još siromašnijim.
Žene zarađuju manje od muškaraca koji rade isti posao, a situacija je ista u svakoj zemlji, kako tvrdi Svjetski ekonomski forum. Razlog tome je i dalje prisutna spolna diskiminacija, koja je nelegalna u SAD i još 28 zemalja EU. Žene, također, zaostaju i u ekonomskoj svjetskoj radnoj sili. Samo 50 posto žena utječe u svjetskoj radnoj sili, za razliku od 80 posto muškaraca. IMF je urgirao na spolnoj ravnopravnosti jer, kada žene rade bolje, i ekonomija bolje funkcioniše. Prema njihovim istraživanjima, uz veće učešće žena, GDP bi mogao rasti pet posto u SAD, devet posto u Japanu i 27 posto u Indiji.
Zemlje koje su najranjivije u pogledu klimatskih promjena su i najsiromašnije u svijetu. Čak ni G20 zemlje nisu imune. Uragani na Karibima i u Latinskoj Americi, poplave u Aziji i suše u Africi pogodile su neke od najsiromašnijih regija tokom 2017. godine. Pored toga, SAD kao drugi najveći zagađivač zraka nakon Kine, povukle su svoj potpis sa Pariskog dogovora. Organizacije upozoravaju da klimatske promjene uzrokuju i velike migracije ljudi.
Politička polarizacija – od Evrope do SAD. Neke krajnje desnice u Evropi postižu više podrške, na primjer, u Austriji, Mađarskoj, Francuskoj i Poljskoj. Stranka antimuslimanka i antiimigraciona u Njemačkoj je zauzela treće mjesto na izborima te tako postala prva ekstremno desna stranka u ovom parlamentu, još od 1961. godine.
Nejednakost u obrazovanju – više od 60 miliona do 11 godina ne idu u školu, kako tvrdi Unicef. Više od polovine njih živi u Africi, dok ih je oko 27 miliona u konfliktnim zonama. Iako obrazovanje pomaže smanjenu siromaštva i povećava stopu rasta broja ljudi, i dalje je pristup škola nemoguć za djecu širom svijeta. U svijetu, 65 posto ljudi od 25 godina pa nadalje ima srednje obrazovanje, dok je ta brojka u SAD iznad 90 posto. U afričkim zemljama, taj broj je ispod 30 posto.
(Ines Sandžaktarević)