Zastupnik iz Hrvatske Ivan Lovrinović jutros je u saboru održao vanrednu konferenciju za novinare na kojoj je bombastično izjavio kako je u pitanje dovedena realizacija ”kapitalnog projekta Pelješkog mosta”, zbog toga što “Europska komisija pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prije realizacije izgradnje”. Kao izvor svoje informacije Lovrinović je naveo “sam vrh vlade” te je zatražio javno očitovanje premijera Andreja Plenkovića o svemu tome.
Portal Index.hr došao je u posjed ovog pisma, kako navode.
Glasnogovornica Europske komisije Sophie Dupin de Saint-Cyr je rekla kako “neće komentarisati pismo jer Komisija nema običaj komentirati curenje informacija i dokumenata”. Ipak, drugi izvori iz Bruxellesa i poznavaoci europskog prava su, kako piše Index.hr, rekli kako je njegova autentičnost potvrđena.
Pismo je pak poslao Marc Lemaitre, generalni direktor Odjela za regionalnu i urbanu politiku, a upućeno je državnoj sekretarici Spomenki Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koje vodi ministrica Gabrijela Žalac.
Lemaitre na početku pisma podsjeća da je početkomjuna prošle godine EK odobrila financiranje kapitalnog projekta Road Connection to South Dalmatia (Cestovna veza za južnu Dalmaciju), te da je na ceremoniji potpisivanja s ministricom Žalac povjerenica Cretu istaknula “stratešku važnost projekta” koji između ostaloga ima važnu ulogu za “napredak u regiji”. Cretu se također osvrnula na pažljivu pripremu i konzultacije s vlastima Bosne i Hercegovine, što je u više prilika bilo zatraženo od ministrice Žalac i što je bio preduvjet za odobrenje projekta”, piše generalni direktor Lemaitre, te podsjeća da je ministrica Žalac tokom posjeta Cretu Zagrebu krajem aprila 2017. garantovala da se BiH slaže s projektom.
Ali, EK je u septembru prošle godine dobila pismo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića u kojem on tvrdi da BiH ne podržava izgradnju Pelješkog mosta te će se tome protiviti sve dok se ne razriješe otvorena granična pitanja između dvije zemlje. U Zvizdićevom pismu je navedeno i kako je to stav BiH još od 2009., te da nikad nije bio opozvan, piše Lemaitre.
“U povodu tog (Zvizdićevog, op.a.) pisma, pozivam vas da me informirate o svim mogućim pojašnjenjima u vezi s primjenom važećih zakona na moru, elementa koji je, naglašavam, esencijalan za procjenu projekta”, piše zamjenici ministrice Žalac najbliži suradnik povjerenice Cretu, te u donekle dramatičnom tonu završava kako je potrebno ”razbiti bilo kakve sumnje u legalnost i regularnost projekta te sve buduće financiranje istoga”.
Lemaitre završava tako što poziva Hrvatsku da u duhu dobrosusjedskih odnosa “riješi bilo kako neslaganje s BiH”, ali i upozorava da se “u međuvremenu ne pokreću nikakvi koraci u implementaciji projekta koji bi mogli zakonski ili finansijski imati odraz na Europsku komisiju ili bi mogli pokrenuti tužbe neke treće strane”.
Dakle, ono što je vlada predstavila kao “stalnu korespondenciju između Komisije i vlade” u vezi s Pelješkim mostom u jednom je trenutku, i to nakon potpisivanja ugovora o financiranju, zvučalo dosta dramatično. Cijelo Lemaitreovo pismo je čudno intonirano za uobičajenu komunikaciju između EK-a i ministarstva jedne članice, s obzirom na to da se iz napisanog stječe dojam kako EK jedva da je upoznata s prijeporima između Hrvatske i BiH oko Pelješkog mosta, što je posve neuvjerljivo, piše index.hr.
Nadalje, “Lemaitre zvuči kao da mu je više stalo do interesa BiH nego Hrvatske kao jedne od članice Europske unije”.
“Kako BiH sigurno nema toliko snažnu diplomaciju ili pokrovitelje u Bruxellesu da nadmaši Hrvatsku, iz Lemaitreovog pisma zapravo se može iščitati zlovolja EK-a prema Hrvatskoj iz nekih drugih razloga, možda zbog izbora kineskog konzorcija za izgradnju mosta ili pak zbog arbitraže sa Slovenijom”, navodi ovaj hrvatski medij.
Pored toga, “iz pisma koje je Lemaitre poslao Spomenki Đurić jasno je da ministrica regionalnog razvoja i EU fondova ne uživa veliko povjerenje u Bruxellesu, s obzirom na to da se kaže da se od nje moralo više puta tražiti da napravi jednu konkretnu stvar, te se pozivalo na njena usmena obećanja povjerenici Cretu, koja u trenutku slanja pisma očito nisu bila ispunjena”.
Iz EK-a su ovom mediju također odgovorili kako je Komisija “pažljivo analizirala projektnu aplikaciju” i da je sufinanciranje Pelješkog mosta ispunilo sve kriterije i proceduralne korake regulacije kohezijske politike Europske unije.
“Na temelju dodatnih informacija koje je Hrvatska dostavila, EK je zaključila da nema nikakvih otvorenih zakonskih pitanja s ovim projektom kohezijske politike što se tiče internih procedura Komisije i EU-a”, odgovorili su nam iz EK-a, ujedno potvrđujući da je vlada u Zagrebu morala slati dodatna objašnjenja i nakon potpisivanja ugovora o financiranju, dakle baš ono što se traži u pismu koje je poslao generalni direktor Odjela za regionalno i urbano planiranje Marc Lemaitre.
Ukratko, “vlada govori istinu kada kaže da EK nastavlja financiranje izgradnje Pelješkog mosta, ali svojom frazom o “stalnoj korespondenciji” prikriva da je bilo napetih trenutaka između Zagreba i Bruxellesa te da je postojala mogućnost da EK ne pokrene isplatu sredstava za Pelješki most unatoč već potpisanom ugovoru”. Također, “Lemaitreovo pismo otvara pitanja sposobnosti ministrice Žalac, koja se danas u vezi s ovom temom, iako je i ona uključena u realizaciju projekta, uopće nije javno oglasila”.