Duraković o izjavama Krivokapića: Politički se pristupa genocidu upravo sa strane onih koji nisu spremni da istini pogledaju u oči

Predsjednik Skupštine općine Srebrenica Ćamil Duraković bio je gost večerašnjeg izdanja ‘Vijesti u 7’.

Na početku se osvrnuo na posjetu premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, koji je danas bio u BiH.

Poručio je da je današnjim izjavama Krivokapić na perfidan način dokazao da se žrtve genocida koriste u političke svrhe.

• Politički je zaobišao činjenicu o Srebrenici na način da kaže da je pokrenuo smjenu ministra pravde u Crnoj Gori (Vladimir Leposavić, op.a.) koji je svojevremeno izjavio da će genocid u Srebrenici priznati onda kada to bude relevantno utvrđeno. Također se politički pristupa genocidu upravo sa strane onih koji nisu spremni na istinsku katarzu, odnosno da istini pogledaju u oči. To nije naš problem, i mi smo preživjele žrtve genocida koje nemaju dilema šta se nama ovdje desilo. Odgovornost je na onima koji evo još uvijek, 26 godina nakon svega nisu spremni da se suoče s tim – poručuje Duraković.

Na pitanje da li smatra da će Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na rasporedu u Skupštini Crne Gore, naš sagovornik poručuje da nije preveliki optimista da će ona biti i usvojena.

• Ista je stvar i sa smjenom ministra pravde Crne Gore. Nekadašnja Crna Gora, dakle prije ove Vlade sad je imala nedvosmislen stav kada je u pitanju genocid u Srebrenici i tada smo se možda i mogli nadati nečemu. Vidimo da ova Vlada uporno pokušava eskivirati neke jasne stavove po pitanju genocida u Srebrenici i očito je to danas Zdravko Krivokapić danas u BiH i pokazao. Svakako da postoje još uvijek političke snage u paralamentu Crne Gore koje zastupaju taj stav i drago nam je što je to tako. Da li će nadvladati razum umjesto politike koja je trenutno na vlasti, ostaje da vidimo. Bitno je da se o tome govori i posebno ova aktivnost pokretanja smjene ministra daje neku dozu ohrabrenja – kaže Duraković.

Pojašnjava da nažalost živimo u društvu u kojem je neophodno nakon svega da se usvajaju Deklaracije o genocidu u Srebrenici i pored svih presuda međunrodnih sudova.

• One su trebale biti dovoljan argument da se genocid ne negira, posebno kada su u pitanju institucije. Prije svega entitetske u BiH. Znamo da vrh entiteta RS, pa i susjedna Srbija to zvanično radi, ne samo politički već institucionalno. Žalosno je da se mora rezolucijama postizati taj minimum nekog političkog kompromisa o presudama koje su donijele najviše sudske instance u svijetu. Malo paradoksalno je da se nakon presuda mora zauzimati politički stav o genocidu koji je nedvosmisleno utvrđen, ne u jednom u jednom procesu, već nizu koji su se odvijali i pred međunarodnim, ali i domaćim sudovima. Ali evo ako je to put, ako se svako nekoliko godina moramo podsjećati da je u Srebrenici bio genocid, onda to zaista nije do nas koji smo ga preživjeli, već do civilizacijske svijesti, onih koji su možda i tada 95. godine sve to nijemo posmatrali i dozvolili da se desi. Ako budu ovakvi, ako nas vrijeme u ovo smjeru bude vodilo, bojim se da će ovakvi genocidi biti amnestirani i u budućnosti.

Na kraju se osvrnuo i na inicijativu da se u jedna ulica u Srebrenici nosi ime negatora genocida Petera Handkea. Ističe da niti jedan Bošnjak to nikada neće prihvatiti.

• Citirat ću jednog našeg književnika Faruka Šehića, koji kaže: “Kada se bližimo svakom julu, svake godine ovdje počinje tradicionalno negiranje genocida ili tradicionalan pokušaj, institucionalni ili na sve druge načine, da se priča o genocidu ili fokus da se na 11. juli odvede u neki drugi pravac. Istočna alternativa, što je žalosno, nekada je finansirana i od institucija ovog entiteta i to je društvo jednog lica. Čovjek koji je onako prilično ultranacionalista i desničar, pokreće inicijative tipa lijepljenja plakata zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću i one se dešavaju uglavnom kada dođemo u mjesece, maj, juni ili juli. Ovo sada je njegov novitet da se jedna ulica preimenuje iz ulice Maršala Tita u ulicu Petera Handkea, što je nonsens i nemoguće. Koliko ja znam, dok ijedan Bošnjak postoji u institucijam ove opštine, mi takve stvari nećemo dozvoliti. Sreća, pa i naši partneri iz srpskih stranaka također, počev od načelnika, odbijaju ovakve inicijative jer one remete ionako složen politički ambijent u Srebrenici. Ne bih davao posebnu pažnju toj kontroverznoj ličnosti, koja ne živi u Srebrenici, već susjednom Bratuncu i uglavnom nekada pokušava skrenuti pažnju na sebe i nažalost mediji mu daju za to prostor. Ta inicijativa neće proći kada je u pitanju naš Skupština – zaključio je Duraković.