I današnju sesiju na visokom nivou 37. zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN koja se održava u Ženevi, predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović iskoristio je da u svom obraćanju govori o Izbornom zakonu BiH. Iz Čovićevog govora izdvajamo dio:
-Dozvolite mi da vas ukratko upoznam s aktualnim izazovima s kojima se BiH suočava na planu ljudskih prava u svom političkom životu.
Prema sadašnjim odredbama, Izborni zakon BiH je diskriminatoran prema manjinskim zajednicama, čije pripadnike onemogućava u kandidiranju ili pružanju mogućnosti da budu izabrani na pozicije u Predsjedništvu BiH i gornjem domu parlamenta koje su rezervirane za pripadnike konstitutivnih naroda. Istodobno neustavne odredbe Izbornog zakona narušavaju simetriju u pravima između konstitutivnih naroda države BiH, stavljajući ih u nejednaku poziciju u smislu mogućnosti izbora svojih političkih predstavnika, čime se ograničava i ugrožava njihovo ravnopravnost u sudjelovanju i suodlučivanju unutar institucija sustava.
Takvi primjeri teškog kršenja ustavnog mirovnog sporazuma i samog Ustava ne mogu se promatati izvan konteksta zaštite ljudskih prava, čiji puni razmjer i pojavne oblike možemo sagledati samo unutar konkretnog ustavnog kontesta.
To jasno uvećava potrebu za praćenjem ljudskih prava u kontekstu izbora u smislu poštivanja temeljnih standarda i prava specifičnih skupina, kako bi se umanjio prostor za diskriminaciju, isključenje i majorizaciju, odnosno neopravdano ograničavanje prava na sudjelovanje u javnopolitičkom životu. To je moguće ostvariti samo kroz pravične i slobodne izbore, ali i poštivanje temeljnih načela predstavničke demokracije, koja jamče prava na demokratsko odlučivanje kroz političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama.
Te odnose je posebno važno razumjeti i uvažiti u višenacionalnim državama kakva je i BiH, gdje postoji opasnost da pripadnici manjinskih zajednica budu trajno isključeni iz javnopolitičkog života.
Stoga, iako je pitanje izbornog zakonodavstva i njegove ustavnosti unutardržavno pitanje, važno ga je sagledati, razumjeti i eksponirati iz perspektive ljudskih prava, kako bi se kroz unapređenje vladavine prava i ključnih demokratskih procesa unaprijedio i ambijent pogodan za zaštitu ljudskih prava, osobito građanskih i političkih, te preveniralo njihovo kršenje.
(Index.ba)