EU je ekonomski i moralno super sila, ali to nije i vojno, ističe šef evropske diplomatije Josep Borrell i navodi da članice moraju da shvate da u slučaju potrebe Evropa treba da bude u mogućnosti da se brani i da joj je potrebno da ima oruđe.
Borrell je, u intervjuu bečkom dnevniku “Kronen cajtung”, kazao da to ne mora biti vojska EU, piše Tanjug.
“Nijedna od 27 armija neće biti zamijenjena jedinstvenom evropskom vojskom. Moramo samo objeditini naše snage, koordinisati ih i bolje investirati u odbranu. Ništa više. Izdvajamo za odbranu isto koliko i Kina i četiri puta više od Rusije. Zbog dužničke krize smo ušli u fazu razoružanja. Zbog toga više ne možemo da se suočimo kako treba sa aktuelnim izazovima. Efikasnost je ključna riječ, u suprotnom je to samo bacanje novca”, objasnio je Borrell.
Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU kazao je da je specijalna operacija Rusije u Ukrajini dovela do toga da se drama rata, koja je za Evropu bila daleko udaljena, sada vratila na njeno tlo.
Na pitanje da li nisu ozbiljno shvatanja upozorenja Poljske i baltičkih zemalja na opasnost ruske agresije, Borrell je rekao da su istorija i geografija od ogromnog značaja za razumijevanje krize.
“Litvanija je geografski i istorijski zabrinutija što se Rusije tiče nego jug Španije, gdje se više brine o sjevernoj Africi. Mi u Evropi ne treba podijeljeno da pristupamo izazovima, već zajedno”, poručio je on.
Na konstataciju da je jednom rekao da “Evropa mora naučiti da govori jezikom sile”, konstatovao je da ga ta rečenica stalno prati, i objasnio da je mislio na globalni uticaj.
“Rusija, SAD i Kina u tome imaju iskustva, ali i vojno, i na tome se oslanja njihova moć. Ne radi se samo o vojnoj sili. Evropa je osnovana kao mirovni projekat, koji je kroz ekonomsku saradnju trebalo da stvori međusobnu zavisnost i tako doprinese miru. Ljudska prava su slobode i poštovanje. Danas to nije dovoljno. Rusija koristi trgovinu kao oružje”, kazao je on.
Ocijenio je da neutralnost danas nije ista kao i za vrijeme Hladnog rata.
“Neutralnost danas ne sprečava Austriju da učestvuje u mirovnim misijama, na primjer na Maliju, u BiH, Mozambiku”, podsjetio je Borrell.
Sljedeće nedjelje će ministri odbrane EU predstaviti plan za misiju vojne obuke u Ukrajini, upitan kako će izgledati, Borrell je rekao da EU podržava ukrajinsku vojsku naoružanjem, i da je važno da se obuče vojnici kako da ga koriste.
Ukrajinci će, objasnio je, biti obučavani, za razliku od Malija, ne u Ukrajini, već u Evropi.
“Logičnije je da se malijski vojnici obučavaju u okviru svog ekosistema na borbu protiv terorista u pustinji, nego ih dovoditi u Evropu”, rekao je on.
Priznao je da u Maliju EU nije imala uspjeha i da se to mora prihvatiti.
“Rusija je sada u tom regionu prisutnija. Moramo spriječiti da se to dalje širi”, podvukao je on.
Borrell je, na konstataciju da je dio austrijskog stanovništva skeptičan prema sankcijama protiv Rusije, naglasio da su to restriktivne mjere, kojim se ograničavaju ekonomske mogućnosti Rusije.
“Sve dok je ruska privreda zavisna od nafte i gasa potrebne su nam naše tehnologije. Rusija je u problemu, a i mi smo, naravano, kratkoročno, pred velikim izazovima. Cijena gasa raste, i to se ne može negirati. Ali moramo biti spremni da platimo cijenu za slobodu. Operacija u Ukrajini nije samo sukob Ukrajinaca, već rat za našu slobodu”, uvjeren je Borrell.
Energetska kriza, prema njegovim riječima, je najveća kriza koju je Evropa imala.
“Najprije smo imali dužničku krizu, onda pandemijsku, i sada energetsku. Jedino rješenje je jedinstvo”, podvukao je Borrell.
Kazao je i da postoji i globalna demokratska kriza.
Rekao je da jačaju autoritarni režimi, da se vraćaju stare Imperije.
“Rusija želi da se vrati carizmu, Kina i Turska imaju imperijalno ponašanje. I po tom pitanju je jedino rješenje jedinstvo. Svako ko ostane sam neće preživjeti”, naglasio je on.
Upitan kako bi svijet mogao da izgleda za pet godina, Borrell je kazao da to ne zna, jer je posljednjih pet godina već imao dovoljno briga zbog svijeta.