Ustavni sud Bosne i Hercegovine će u predmetu apelacije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića postupati u skladu sa procedurama propisanim Pravilima Ustavnog suda BiH, kao što to čini i u svakom drugom predmetu koji se nalazi pred Ustavnim sudom, potvrđeno je iz Ustavnog suda BiH za Patriju.
No, rijetko koji predmet izazvao je pažnje, posebno one međunarodne, kao apelacija Komšića na nametnute odredbe Schmidta u vezi izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.
Već je poznato da će Schmidt raportirati svoje ponašanje pred Komitetom za vanjske poslove EP-a, a nakon što je 25 parlamentaraca iz Evrope tražilo od OHR-a da opozove izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt.
U tom momentu kada je pisano pismo u OHR izražena je najdublja zabrinutost u vezi sa upotrebom bonskih ovlasti na samom kraju izbornog dana.
Tada još nisu u javnosti otkrivene namjere da se pritiscima na Ustavni sud BiH izdejstvuje odbijanje apelacije kao nedopuštene, ili da se što više odugovlači postupanje, kako bi se u međuvremenu formirala zakonodavna tijela po novom nametnutom zakonu.
Upravo zbog žurbe Schmidt je i od Centralne izborne komisije zatražio da hitno izradi uputsvo za popunu domova naroda, a što je također shvaćeno kao pritisak, s obzirom da CIK još uvijek nije ni potvrdio rezultate, a što im je prioritet u radu kako bi se izborni proces doveo do kraja.
Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH gdje trenutno sjede Valerija Galić, Miodrag Simović, Mirsad Ćeman, Helen Keller, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Angelika Nussberger i Ledi Bianku očekivati je da Schmidt pred Komitetom za vanjske poslove EP-a bude propitan i oko toga, jer su dužni, prije svih, zaštititi integritet stranih sudija, ali i domaćih.
Činjenica da je Izborni zakon promijenjen na način da se na rezultate izbora utjecalo nakon što su glasači dali svoj glas, ne govori o velikom poštovanju demokratskih prava građana BiH, a sada dodatne informacije o pritiscima na CIK i Ustani sud BiH dodatno rasvjetljava namjere Schmidta.
Podsjećam da je i Demokratska fronta najoštrije osudila političke pritiske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a koji dolaze od strane pojedinih zvaničnika iz međunarodne zajednice.
“Takva vrsta postupanja prema najvećoj pravosudnoj instanci u državi Bosni i Hercegovini potpuno je nedopustiva”, kažu iz DF-a.
No, vrijeme, čini se, igra za strance. Kupovina vremene bi se mogla isplatiti, jer će se Ustavni sud uskoro naći u problemu. Naime, nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje), uskoro u penziju ide i Miodrag Simović.
Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala.
Situacija s izborom nasljednika Miodraga Simovića još je komplikovanija i još se ne zna kada će biti okončana procedura.
Ali, izvori Patrije otkrivaju da će se zastupnici EU baviti i ovim pitanjem, te se očekuje i osuda Komiteta za vanjske poslove EP-a zbog Schmidtovih pritisaka na Ustavni sud BiH.