Bajram je najradosniji i najvažniji blagdan u muslimanskoj tradiciji, kaže u razgovoru za Faktor Enes efendija Ljevaković, zamjenik reisu-l-uleme i muftija sarajevski.
– Bajramska radost treba da se osjeti u domu, porodici, džematu i zajednici, treba da se prelije i na one kojima je uskraćena mogućnost da budu posjećeni i obradovani ma iz kog razloga to bilo. Radost Bajrama se nikome ne treba uskratiti. Bajramske radosti slijede nakon obavljenih ibadeta posta, namaza, zekata, sadekatul-fitra, učenja Kur’ana – mukabela, zikra, dova, i’tikafa. Imajući u vidu sve spomenute ibadete koje su obavljali tokom ramazana, vjernici s radošću i nadom dočekuju Bajram – kaže muftija Ljevaković, te dodaje:
– Kao što smo svojim raznovrsnim ibadetima tokom ramazana svjedočili vjeru u Jednog Stvoritelja i privrženost putu koji nam je Vjerovjesnik a. s. trasirao svojim praktičnim primjerom, to svjedočenje i privrženost imaju svoju potvrdu i u našim bajramskim ibadetima i radostima.
Ističe da Bajram jeste ili bi trebao biti “simbolom jedinstva muslimanskog ummeta, potvrda porodične i društvene odgovornosti, solidarnosti, međusobnog pomaganja i zajedništva, iako to sami muslimani svojim postupcima često opovrgavaju”.
– Poslanik a. s. je naglasio da muslimani trebaju biti kao jedno tijelo, jedan ummet povezan čvrstom vezom vjerovanja, obreda i morala. “Nećete ući u Džennet dok ne budete istinski vjerovali, a nećete istinski vjerovati dok se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na djelo koje će učiniti da se međusobno zavolite? Širite selam – mir među sobom!” – kaže muftija Ljevaković.
S obzirom na to da je iza nas mubarek mjesec ramazan i da su realizirane brojne aktivnosti, muftiju smo upitali da podijeli svoje dojmove u vezi s ovogodišnjim ramazanom.
– Svi organi Islamske zajednice (IZ) pripremaju posebne ramazanske programe kojima se određuju sadržaji i dinamika ramazanskih aktivnosti. Najveći dio programskih sadržaja i aktivnosti realizira se kroz okupljanje i susrete s vjernicima u džamijama, mesdžidima, mektebima i drugim objektima Islamske zajednice. Tradicionalno se kod nas tokom ramazana organiziraju predavanja i vazovi, u džamijama se uče mukabela, organiziraju se iftari, dijele se ramazanski paketi osobama slabijeg imovinskog stanja, omladina kroz Mrežu mladih daje svoj doprinos u realizaciji brojnih socijalnih i drugih programa, odjeli za brak i porodicu realiziraju svoje programe i aktivnosti, posjećuju se džematlije, za mubarek noći priređuju se posebni programi i manifestacije, u centralnim džamijama organizira se obavljanje itikafa, na organiziran način se izvršavaju imovinski ibadeti zekat i sadekatul-fitra tako što se izdvojena sredstva prikupljaju u Bejtul-mal – kazao je muftija.
Ističe kako su, nažalost, i ovog kao i prethodnog ramazana bili prinuđeni da realizaciju ovih programa i aktivnosti prilagode i usklade sa aktuelnim epidemiološkim mjerama, instrukcijama Islamske zajednice i odredbama kriznih štabova, na način da se uglavnom realiziraju u reduciranoj formi, s ograničenim prisustvom vjernika, s kraćim zadržavanjem u zatvorenom prostoru.
– Jedno vrijeme je Kanton Sarajevo bio žarište pandemije pa smo morali uvesti dodatne restriktivne mjere u organiziranju vjerskih aktivnosti na području Medžlisa IZ Sarajevo. Najteže smo pogođeni mjerom policijskog sata u Federaciji Bosne i Hercegovine od 21 do 05 sati, čime su naše džematlije praktično onemogućeni da jaciju, teraviju i sabah-namaz klanjaju u džamijama i mesdžidima. Znamo šta za naše vjernike i vjernice znači klanjanje jacije i teravih-namaza u džematu u džamiji. Teravija je gotovo sinonim za ramazan jer se ovaj namaz klanja isključivo u ramazanu – navodu muftija.
Također dodaje da je pri kraju ramazana i taj problem djelimično prevaziđen te da su “donekle ublažene njegove negativne reperkusije na naše vjerske aktivnosti”.
– Kao što mektebsku pouku realiziramo putem društvenih mreža, online, elektronskih medija, tako smo i brojne naše aktivnosti i programe tokom ove pandemije, a posebno u ramazanu, učinili dostupnim našim vjernicima putem medija. Ovog ramazana koristili smo različite medije više nego ranije, kako bi naši vjernici i vjernice u svojim domovima mogli pratiti ramazanske programe i kako bi bili informisani o svim aktivnostima koje se provode u našim džematima – kaže muftija.
Ističe da su se iz razgovora sa imamima i džematlijama tokom posjeta medžlisima i džematima uvjerili koliko im teško padaju sve ove mjere, koliko im nedostaje uobičajena ramazanska atmosfera, zajednički ibadeti, druženja, iftari, tradicionalne manifestacije, u uobičajenoj formi, kojima se obilježavaju mubarek večeri.
– Naravno, vjernici i vjernice su, shvatajući važnost pridržavanja epidemioloških mjera, pokazali visok stepen odgovornosti i discipline, tako da naše džamije i mesdžidi nisu bili žarišta i klasteri širenja zaraze. Unatoč svim restrikcijama i ograničenjima, zahvaljujući našim vrijednim imamima i aktivistima, predanom radu medijskih djelatnika, kandiljima na munarama, topovima koji su oglašavali početak iftara, mirisu vrućih somuna koji se širio našim mahalama i sokacima, ipak smo imali priliku da osjetimo ramazansku atmosferu i da uživamo u posebnom duhovnom ambijentu i raspoloženju koje mogu pružiti samo mubarek dani mjeseca ramazana – pojašnjava muftija.
Govoreći o vrijednostima koje musliman treba posebno da njeguje mufija ističe kako živimo u takozvanom tranzicijskom vremenu, vremenu nestabilnosti, napetosti, gotovo permanentne društvene krize i poremećenih međuljudskih odnosa kod nas i u svijetu.
– Posebno čude i zabrinjavaju dugotrajni sukobi, ratovi i razaranja kojima su izložene muslimanske zemlje i društva. Kao da se vratio džahilijjetski mentalitet, shvaćanje i stanje neprekidnog neprijateljstva i podijeljenosti. Muslimani kao da su u potpunosti zaboravili i zanemarili jasnu kur’ansku zapovijed: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objašnjava Svoje dokaze, da biste na Pravom putu istrajali. Budite zajednica onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati – oni će šta žele postići. I ne budite kao oni koji su se razjedinili i u mišljenju podvojili kada su im već jasni dokazi došli – njih čeka velika patnja.” (Alu Imran, 103-105) – podsjeća muftija, te dodaje:
– Zbog sukoba, ratova i prisilnih migracija mnogobrojni ljudi su ostali bez osnovnih sredstava za život, bez svog doma, radnog mjesta, imovine. Siromašni, obespravljeni i potlačeni ljudi jesu ispit naše zajedničke savjesti. Potrebno je da stalno razvijamo svijest o našoj zajedničkoj sudbini. U ovom vremenu je najpotrebnije da pokažemo našu solidarnost s njima, da iskažemo svoju plemenitost, darežljivost, susretljivost, međusobno razumijevanje i poštovanje. “Niko od vas neće istinski vjerovati dok ne bude želio svome bratu ono što želi samome sebi” – poučava nas naš Vjerovjesnik a. s. i, naravno, u svemu tome trebamo biti ustrajni, odvažni i principijelni. Parcijalni, individualni i grupni (lokalni, stranački, sektaški) interesi ne smiju biti ispred interesa džemata, Zajednice, naroda i domovine. Bez obzira na sve teškoće i nevolje, musliman nikada ne smije izgubiti nadu i optimizam. Tim vrijednostima nas uče Kur’an i sunnet, a potvrđuje ih i naše bogato povijesno iskustvo. Mi vjerujemo da će svi polagati račun za svoja djela pred sveznajućim Stvoriteljem, samo se Njemu klanjamo i od Njega pomoć tražimo.
Efendija Ljevaković ukazuje i na činjenicu da smo nažalost u posljednjim danima mjeseca ramazana bili svjedoci brutalnog ataka vojske i policije na Mesdžidul-aksa i vjernike koji žele da u miru klanjaju u ovoj svetoj džamiji i to za Lejletu-l-kadr, u posljednjim danima ramazana, pred Bajram.
– Žalosno je da se unutrašnji politički problemi pokušavaju potisnuti i riješiti podizanjem međuetničkih i međuvjerskih tenzija pa i po cijenu izazivanja širih sukoba i velikih ljudskih žrtava i razaranja. Cijeli istinoljubivi i slobodni svijet je osudio ovu otvorenu agresiju. U ime Islamske zajednice učinio je to reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Nadamo se da će napadi prestati, da ća pravda i istina na kraju pobijediti i da će mir zavladati Svetom zemljom. Kao muslimani, moramo biti na strani istine i pravde, a protiv nasilja i nepravde, bez obzira na to ko ih činio jer Kur’an nas poziva da budemo ustrajno posvećeni dobročinstvu i čestitosti: “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu.” (El-Maida, 2) – kaže muftija.
Ukazuje na činjenicu da međusobno uvažavanje, mir i suživot u različitostima jesu vrijednosti koje naročito moramo njegovati u našem društvu.
– Kur’an naglašava da različitosti treba iskoristiti radi međusobnog upoznavanja i saradnje u dobročinstvu, a ne radi mržnje, neprijateljstva i sukobljavanja. “O ljudi, Mi vas od jednog muškarca i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji, Allah uistinu sve zna i nije Mu ništa skriveno.” (El-Hudžurat, 13) Bajram je dobra prilika da podijelimo našu radost s komšijama, da ih ugostimo i da prema njima pokažemo poštovanje i toplinu – govori muftija.
Poručuje da naše bajramovanje treba da bude u duhu islama i u skladu sa propisima naše vjere.
– Ne povodimo se za šejtanom i našim strastima, ne skrnavimo svetost Bajrama organiziranjem neprimjerenih manifestacija, partija, posjetama neprimjerenim mjestima i činjenjem drugih grijeha, a pod plaštom bajramskog veselja i radosti. Oni koji Bajram proslavljaju u grijehu, njima Bajram nije dan radosti, već dan tuge, žalosti i udaljavanja od Allahove milosti.
Drugog dana ramazanskog bajrama obilježavamo Dan šehida. Trebamo u što masovnijem broju zijaretiti šehitluke i u zajedničkoj dovi se prisjetiti njihove žrtve. Zahvaljujući njihovoj žrtvi kao i odlučnosti branilaca da brane domovinu, mi smo danas slobodni u svojoj domovini – ističe muftija.
Povodom sve češćih napada na Islamsku zajednicu, zbog zekata, vitara, nezadovoljstva radom IZ, pitali smo muftiju koliko su napadi opravdani, te šta je neophodno uraditi da se odnos prema IZ promijeni.
– Napadi na Islamsku zajednicu, njene aktivnosti, rukovodstvo nisu nova pojava. Svi Božiji poslanici bili su izlagani napadima i osporavanjima. Tako je bilo i s Muhammedom a. s., ashabima i generacijama poslije njih sve do ovih vremena. U vrijeme Austro-Ugarske vlasti, potom Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH, SFRJ-a, Islamska zajednica je bila meta napada, bilo je pokušaja njene diskreditacije, osporavanja njene prosvjetiteljske uloge i zadaće u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta ovdašnjih muslimana, Bošnjaka, u edukaciji, obrazovanju i sveukupnom razvoju našeg društva. Najdrastičnijim napadima je bila izložena tokom agresije na našu domovinu, kada je ubijeno oko stotinu imama, porušeno 614 džamija, uništeni brojni spomenici kulture, u pokušaju da se unište tragovi našeg postojanja. Nažalost, ti napadi su nastavljeni, u ovoj ili onoj formi, i u ovom vremenu i vjerovatno neće nikada ni prestati dokle god budemo išli Pravim putem – podsjeća muftija.
Ističe da određenim snagama i njihovim eksponentima smeta uređena i organizirana Islamska zajednica, koja samostalno uređuje svoje poslove, koja predano radi na uravnoteženom razvoju vjerskog života i afirmaciji mira i su/života u različitostima.
– Žele da posiju smutnju u našem vjerničkom korpusu, misle da mogu poljuljati povjerenje naših vjernika u Zajednicu, da time mogu ići naruku nekim politikama koje ne žele dobro ovom narodu i državi. Naravno, Islamska zajednica kao složena organizacija koja djeluje u osjetljivom i zahtjevnom okruženju i teškim historijskim okolnostima, podložna je greškama, može ponekad izgledati pa i djelovati u nekim slučajevima nedovoljno efikasno, nedovoljno koordinirano, ili nepravovremeno. Međutim, treba znati da Islamska zajednica djeluje preko svojih organa, da se odluke donose kolektivno, da ona nije klerikalna zajednica, da u donošenju odluka učestvuju i vjernici civili, poštujući islamski princip šure – savjetovanja, da Sabor Islamske zajednice utvrđuje opću politiku i daje okvirne smjernice njenog rada, da vrši opći nadzor i kontrolu poslovanja svih njenih organa. Čim se uoči neki problem ili prepreka u funkcionisanju, nadležni organi poduzimaju mjere da se problem riješi i prepreka ukloni – kazao je muftija.
Ističe da je problematiziranje institucionalnog prikupljanja zekata i vitara u Bejtul-mal “potpuno neutemeljeno, promašeno, retrogradno, s jasnom podrivačkom namjerom, makar se umotavalo u nekakvu teološku argumentaciju i “dobronamjerne” savjete, oprečno je jasnom tekstu Kur’ana i neupitnoj praksi Božijeg Poslanika, a. s.”.
– Organizirano prikupljanje sredstava zekata i vitara u Bejtul-mal nije nikakva novina, bid’at, već utemeljena islamska praksa, odavno prihvaćena kod naših vjernika, praksa čija je plodonosnost potvrđena i čije plodove vjernici odavno uživaju. Dovoljno je samo pogledati fondove, kategorije korisnika i projekte koji se realiziraju zahvaljujući Bejtul-malu i objektivnom posmatraču će biti sve jasno. Kada se sve ovo uzme u obzir, nema dileme da su spomenuti napadi, posebno forma i način kako se plasiraju i izvode, neopravdani, tendenciozni, maliciozni i zlonamjerni. Vjerujemo da su naši vjernici već prozreli takve namjere i djelovanje i da su svjesni važnosti očuvanja jedinstva i integriteta svoje Zajednice. Zajednica treba poboljšati komunikaciju s našim vjernicima i javnosti općenito, posvetiti veću pažnju blagovremenom informiranju o svojim aktivnostima, jačati unutrašnju kontrolu, subordinaciju i koordinaciju rada njenih organa i jačati svijest o njenoj misiji i odgovornosti svih struktura za uspješan rad. Time će se prevenirati mogući propusti i greške u radu i poslovanju – kaže muftija Ljevaković.
– Svim muslimanima i muslimankama Bajram šerif mubarek olsun – poručio je muftija Enes efendija Ljevaković.