Nakon što je grupa europarlamentaraca iz 4 političke skupine tražila od EU sankcije Dodiku, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je rekao da “ako netko iz Hrvatske bude glasao za sankcije je za njega izdajnik”, piše Oslobođenje.
Nakon što je američka administracija proširila sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku zbog umiješanosti u korupciju i podrivanja temelja države BiH, o ovome se intenzivno raspravlja i među članicama EU-a.
Kad je članica EU-a Hrvatska u pitanju tu se pojavila jedna dilema. “Ako netko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću. Dodik nije etnonacionalist, nije šovinist, ne širi etničku mržnju”, priopćio je sredinom tjedna hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Bila je to još jedna izjava koja je sablaznila mnoge članice EU-a, hrvatsku vladu premijera Andreja Plenkovića, ali i dio bosanskohercegovačke javnosti.
Dok se jedni zgražaju, drugi hrvatskog predsjednika slave i glorificiraju. U prvom redu srbijanska javnost, a sada snažnu podršku ima i od Rusije, ali i desnog spektra u Hrvatskoj i brojnih Hrvata u BiH.
Milanovićevo ozbiljno upozorenje kako će “anatemizirati” sve koji podrže sankcije Dodiku uslijedilo je samo dan nakon što je grupa europarlamentaraca iz četiri političke skupine, među njima i eurozastupnik Tonino Picula (SDP), odlučno osudila postupke srpskog člana Predsjedništva BiH, pozivajući na promjenu “strategije popuštanja” EU-a prema Miloradu Dodiku, ali i pozivajući Vijeće EU-a da slijedi primjer SAD-a.
Pismo su potpisali europarlamentarci Tineke Strik (Zeleni/EFA, izvjestiteljica u sjeni za BiH), Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove), Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova), Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove), Dietmar Köster (S&D, izvjestitelj u sjeni za BiH), Klemen Grošelj (Obnovimo Europu, izvjestitelj u sjeni za BiH), Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući izaslanstva za BiH), ali i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, (SDP, koordinator za vanjske poslove).
Na upit DW-a da prokomentira izjavu predsjednika Milanovića da su oni, koji u EU budu glasali za sankcije Dodiku „izdajnici”, europarlamentarac Tonino Picula je rekao kako se nema vremena baviti takvim besmislicama.
„Spremam se na put u Ukrajinu kao dio delegacije Europskog Parlamenta. Posjetit ću ne samo Kijev nego i Mariupol, luku na samoj crti razgraničenja. Dakle, osjetljiva misija u vrijeme ozbiljne krize. Zato se nemam vremena baviti besmislenim optužbama. Kada se radi o BiH, uvijek sam bio na pravoj strani povijesti. Tako će i ostati”, poručio je eurozastupnik Picula u izjavi za DW.
Tonino Picula je u svom Klubu socijaldemokrata u EP ponovno izabran za koordinatora za vanjsku politiku, a Milanović je bivši predsjednik SDP-a Hrvatske, stranke koja je snažno podržala njegovu kandidaturu i izbor za predsjednika države.
Na pitanje zašto srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ima toliku podršku u hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, prof. dr. sc. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta IFIMES sa sjedištem u Ljubljani, a čije je područje istraživanja i rada Bliski istok i sjeverna Afrika i Balkan-Jugoistočna Europa, ima svoje teze.
“Strategija Dragana Čovića i Milorada Dodika je identična ruskoj. Milanović je tom izjavom to samo potvrdio. Napravljeni su problemi u BiH i sada nam Milanović kaže da sve, osim ponuđenog od strane Čovića i Dodika, vodi raspadu Bosne i Hercegovine. Maksimalistički zahtjevi Rusije prema NATO-u i maksimalistički zahtjevi da se BiH podjeli na tri ili dvije države – to je trenutno strategija igrača okupljenih oko Rusije, od Viktora Orbana do Dodika i Čovića, a u biti se pokušava upravo takvim ‘puzajućim’ maksimalističkim zahtjevima pripremiti teren za daljnje akcije. Nadaju se da će od SAD-a i EU-a dobiti privremene ustupke i onda će nakon toga opet nastaviti s izazivanjem kriza i postavljanjem novih maksimalističkih zahtjeva”, komentira direktor IFIMES-a.
Bećirović zaključuje da je konačan cilj podijeliti BiH te prisiliti Bakira Izetbegovića, inače predsjednika najjače bošnjačke stranke u BiH, da prihvati njihove zahtjeve.
Povjesničar i publicist iz Mostara, a koji živi i radi u Splitu, prof.dr. Dragan Markovina, kaže da ga ne začuđuju izjave hrvatskog predsjednika.
„Da ga je doista briga za ljude, a ne za potencijalnu teritorijalnu jedinicu u BiH, onda ne bi tako olako otpisivao Republiku Srpsku kao ‚corpus separatum‘, niti bi smatrao da je činjenica masovnog egzodusa Hrvata iz Posavine i njihov eventualni povratak tamo ili u Banja Luku nešto o čemu ne treba razgovarati. Uz sve to, njega BiH u biti i ne zanima, što dokazuje time da vrlo kompleksne stvari objašnjava parolama. Istina je da mu je to i inače običaj. Stoga ta izjava nije začuđujuća”, kaže Markovina za DW.
No, ono što ga začuđuje je: “Ideja da je moguće riješiti probleme koji postoje u Federaciji suradnjom s Dodikom koji otvoreno zaziva raspad zemlje i aktivno radi na tome do krajnosti iznervirati ljude u Sarajevu”.
Markovina podsjeća i na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima velikih problema i nema nužan, unutarnji dogovor o budućnosti zemlje, ali i da je to jedna suverena zemlja kao što su Hrvatska i Srbija.
„Njenim političkim liderima ne treba netko iz susjedstva da bi mislio umjesto njih. Svaki put kad je bilo tako nije završilo dobro”, zaključuje Markovina.