Otvaranje 4. Festivala dječije umjetnosti na kojem djeca i svi zainteresirani sve programe mogu gledati besplatno, zakazano je za 3. maj u 19.30 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Djeca i roditelji uživat će u magičnom «Aladinu i čarobnoj lampi» – sjajnom predstavi koja nam dolazi iz Zagreba.
Zagrebačko kazalište lutaka je kreiralo predstavu koja nudi takva uzbudljiva rješenja, da publika netremice uživa u ovoj famoznoj izvedbi.
Predstavu je režirala izvanredna Saša Broz koja je jedna od najpoznatijih rediteljica u Regiji.
Zagrebačko kazalište lutaka postavilo je u novom ruhu slavnu pustolovinu dosjetljivog i neustrašivog mladića Aladina. „Aladin i čarobna svjetiljka“ jedna je od najslavnijih priča iz 1001 noći i otkako ju je 1710. Antoine Galland uključio u tu slavnu zbirku, proširila se svijetom i doživjela nebrojene literarne, kazališne i filmske adaptacije. Iz naraštaja u naraštaj, djeca i odrasli otkrivaju stare i pronalaze nove razloge za uživanje u ovoj egzotičnoj i fantastičnoj priči o siromašnome dječaku kojemu duh iz čarobne svjetiljke ispunjava tri želje, koje će on iskoristiti da bi osvojio princezu Jasminu. Pri tom će naučiti da se ničije srce ne može osvojiti lažima te da istinska ljubav prozire sve krinke. Posebnu čar priči pridaje egzotika i raskoš orijentalnog svijeta mašte u kojemu je gotovo sve moguće: leteći ćilimi i čarobne svjetiljke, ali i prava ljubav i junaštvo.
„Priča o Aladinu pokazuje da treba imati vjere u sebe, a ako nas netko voli, voljet će nas sa svim manama i vrlinama. Uči nas da ničiju naklonost ne treba pokušavati osvojiti novcem, a u današnjem vremenu koje novac, nažalost, pretpostavlja etičkim i moralnim vrijednostima, takva pouka izuzetno je dragocjena“, piše autorica dramatizacije, Željka Udovičić Pleština.
„Tko od nas nije poželio barem jednom u životu čarobnu svijetiljku i duha koji galantno ispunjava želje? No, životna iskustva su nas naučila da je ipak najbolje uzdati se u sebe i svoje “moći”.
Takvu životnu školu prolazi i Aladin u predstavi koja je u gotovo svim segmentima spoj raskošne klasike i vizuala koji svojom animacijom podsjećaju na ono što je današnjoj djeci blisko a to su video igrice. Kazalište može i mora biti upravo onaj oslonac koji će kroz umjetnost i zabavu pružiti jasnu sliku o tome kako stvari izledaju kada su ispravne a kako kada su pogrešne. Zato volimo reći da je kazalište zrcalo života. Kada je dječije, odnosno lutkarsko kazalište u pitanju tada su dubine i širine odraza tog zrcala beskrajno velike.“, kaže redateljica Saša Broz.
Autorica dramatizacije: Željka Udovičić-Pleština
Redateljica: Saša Broz
Kreatorica lutaka: Ana Sekulić
Scenograf: Davor Antolić-Antas
skladatelj Borna Šercar
Oblikovatelj svjetla Vilim Sever.
Uloge:
Jadran Grubišić – Aladin
Katarina Perica-Kirin – Jasmina
Mario Mirković – Abu
Branko Smiljanić – Duh iz svjetiljke
Matija Prskalo – Jago
Adam Skendžić – Leteći tepih
Matilda Sorić – Dadilja
Janko Popović Volarić – Jafar
Mladen Čutura – Sultan
Ivan Bošnjak – stražar
Autorica fotografija je Ines Novković.
O KAZALIŠTU
Zagrebačko kazalište lutaka utemeljeno je 1948. i najstarije je profesionalno lutkarsko kazalište u Hrvatskoj. Kazalište već punih sedam desetljeća okuplja vrhunske umjetnike – dramatičare i pjesnike, slikare i kipare, glazbenike i koreografe, kostimografe i scenografe, redatelje i glumce. Zahvaljujući kreativnosti i vještini stekli su velik ugled u Hrvatskoj i inozemstvu što potvrđuje i naklonost publike i brojne nagrade koje su primili na znamenitim festivalima diljem svijeta.
Danas kazalište ima oko 70 zaposlenika različitih profesija. Lutke i scenografiju izrađuje u vlastitoj radionici. Kazalište je obnovljeno zdanje sa 212 mjesta u gledalištu i tehnološki dobro opremljenom pozornicom.
Predstave su namijenjene djeci i njihovim obiteljima, vrtićkom i školskom uzrastu. Zagrebačko kazalište lutaka do sada je ukupno postavilo više od 320 naslova. U uvjerenju da tehnički aspekti predstave ne bi smjeli zasjeniti riječi drame i njenu poruku, niti postati jedinim ciljem dramskog čina, Kazalište svojom zadaćom smatra pronaći ravnotežu između izgovorene riječi i scenskog spektakla. Neke su predstave temeljene na djelima suvremenih autora, no većina su klasične bajke koje su nanovo promislili istaknuti hrvatski i strani redatelji cijenjeni u svijetu lutkarstva, poznati po radu u kazalištu «za odrasle» ili, pak, na filmu.
(Index.ba)