Britanski list Economist je analizirao kakve će biti posljedice smrti čelnika plaćeničke vojske Wagner Jevgenija Prigožina po režim ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Direktor CIA-e Bill Burns je nedavno razmatrao kakva bi mogla biti Prigožinova sudbina, a nakon što su njegovi plaćenici u junu ove godine bili u pobuni protiv ruske vlasti. Burns je Putina opisao kao osobom koja misli da je osveta jelo koje se najbolje služi hladno.
“Iz mojeg iskustva Putin je apostol osvete, tako da bih se iznenadio ako bi Prigožin izbjegao odmazdu”, konstatirao je direktor CIA-e.
Tačno dva mjeseca kasnije, 23. augusta, srušio se Prigožinov poslovni avion Embraer. Letjelica je bila na 30.000 stopa (9.100 metara) kada je iznenada pala na području Tverske oblasti, u blizini Moskve. Srušila se nakon 30 minuta leta.
Poginulo je svih deset osoba koje su bile u avionu. Prema Zrakoplovnoj agenciji Rusije i državnim medijima, Prigožin je bio na listi putnika. Na listi je bio i visokopozicionirani u Wagneru Dmitrij Utkin koji je bio na čelu vagnerovaca koji su tokom pobune bili na putu prema Moskvi.
Uzrok nesreće
Uzrok nesreće još nije poznat. Očevici su izjavili da su prije pada aviona čuli eksplozije, što je povod za špekulaciju da ga je oborila protuzračna odbrana. Još jedna od mogućnosti, ali u koju mnogi ne vjeruju, jeste da je to bila nesreća.
Ukrajina je od 3. maja bespilotnim letjelicama izvršila 15 napada na Moskvu i njenu okolinu. Od tih 15 napada, bilo je sedam uzastopnih u noćima do 23. augusta. Zbog toga je ruska protuzračna odbrana bila pripravna.
Iran je 2020. srušio jedan od svojih civilnih aviona u Teheranu, također tokom visoke pripravnosti protuzračne odbrane. Međutim, kako piše Economist, malo je vjerovatno da bi ruski radari pomiješali avion s dronom, jer je dron sporiji, manji i niže leti.
Visokopozicionirani izvor iz ukrajinske obavještajne službe je izjavio da je nekoliko osoba u Rusiji bilo dovoljno bijesno da žele mrtvog Prigožina. Tvrdi da je među tim osobama i ministar odbrane Sergej Šojgu koji je tokom ljeta često bio meta verbalnih Prigožinovih napada. No, kako je konstatirao Economist, ovakva operacija nije se mogla desiti bez Putinovog odobrenja.
“Ne znam šta se tačno desilo, ali nisam iznenađen. Ne postoji mnogo toga što se dešava u Rusiji, a iza čega Putin ne stoji”, izjavio je američki predsjednik Joe Biden.
Burns nije jedini obavještavac koji je uvidio da je Prigožin u nevolji. Šef Ukrajinske vojne obavještajne agencije (HUR) Kirilo Budanov je tvrdio da je Ruska služba sigurnosti (FSB) dobila zadatak da ubije pobunjenike.
Značajno je to što se avionska nesreća desila na dan šire odmazde. Sergej Surovikin, koji je do januara bio komandant ruskih snaga u Ukrajini, 23. augusta je razriješen dužnosti komandanta zračnih i svemirskih snaga. Bio je u bliskoj vezi s Prigožinom. Sumnjalo se da je znao za pobunu i da je pomagao u pobuni. Objavljeno je da je bio u kućnom pritvoru.
Posljedice po Ukrajinu i Afriku
Prema Economistovoj ocjeni, Prigožinova smrt će vjerovatno imati zanemarljiv utjecaj na tok rata u Ukrajini. Kako je rekao donedavni britanski vojni ataše u Moskvi John Foreman, načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov, kojeg je Prigožin često napadao, uveo je red u vojsci.
Wagnerove snage su povučene nakon što su u maju ove godine predvodile osvajanje ukrajinskog Bahmuta. Foreman smatra da ove snage nisu bile toliko značajne kada je Ukrajina pokrenula kontraofanzivu. Ukazao je da su politički sumnjivi vojnici bili manje dobrodošli u rovovima.
Neizvjesniji je utjecaj na afričke zemlje, u kojima je Wagner bio i ostao aktivan. Prigožin je nedavno bio u Africi, pokušavajući da spriječi Rusku obavještajnu vojnu agenciju (GRU) u nastojanju da potisne Wagner s ovog kontinenta.
Wagner nije jedina kompanija vojnih plaćenika u Africi. Čelnici afričkih država, kojima su plaćenici potrebni, neće mnogo brinuti da li će takve snage odgovarati Prigožinu ili nekom drugom funkcioneru Kremlja.
Posljedice po Putinov režim
Mnogo bitnije će biti ono što će se dešavati u Rusiji. Ako je Prigožin ubijen po Putinovom naređenju, time bi se osnažio imidž ruskog predsjednika kao osvetoljubivog moćnika koji je spreman da ne poštuje procedure i zakone.
On je zaokupio pažnju ruske javnosti nakon obećanja da će “uhvatiti čečenske pobunjenike u toaletu” i da će ih “zbrisati”. Njegovi neprijatelji su u godinama koje su uslijedile bili na meti niza napada i atentata različitim metodama. Za napade su korišteni od radioaktivnog izotopa ubačenog u čaj do nervnog agensa na vratima i u donjem rublju.
Zbog toga postoji mišljenje da Rusija nije pravna država, tj. da se Putinov režim razotkrio kao mafijaški poduhvat upravljan ličnim hirom i krvnom osvetom. Samo postojanje Wagnera, privatne vojske čije je postojanje zakonski zabranjeno u Rusiji, bio je znak Putinovog nepovjerenja prema regularnim državnim institucijama i njegovog oslanjanja na neformalne veze.
Economist piše da bi Prigožinova smrt mogla doprinijeti konsolidaciji Putinove moći, ali i to da bi mogla osnažiti mit o Prigožinu kao patrioti koji je govorio istinu. Grupa povezana s Wagnerom Grey Zone je na aplikaciji Telegram objavila da će atentat imati katastrofalne posljedice.
“Ljudi koji su izdali naređenje uopće ne razumiju raspoloženje u vojsci i moral”, poručili su.
Dok se drama dešavala, Putin se obraćao u Kursku, prisjećajući se pobjede sovjetske vojske nad njemačkom vojskom prije 80 godina. Ruski tužitelji, koji su odmah obustavili istragu o Prigožinovoj pobuni nakon što je prihvatio egzil u Bjelorusiji, ubrzo su pokrenuli istragu o kršenju “pravila o zračnom saobraćaju i sigurnosti”.
Ruska javnost će možda biti obaviještena da je Prigožin poginuo zbog greške pilota ili kvara na avionu. U Rusiji niko ne očekuje da mu se kaže istina, piše Economist.