U maloprodajnoj cijeni goriva država od građana uzima polovicu po osnovu nameta. Iako je u posljednjih 15 godina po osnovu akciza i cestarina prikupljeno više od 13 milijardi maraka, najmanje koristi imaju građani. Umjesto u investicije i zapošljavanje, novac služi uglavnom za krpljenje budžetskih rupa, upozoravaju ekonomisti.
Iako su zagovornici povećanja akciza i putarina na gorivo prije četiri godine tvrdili da će dovesti do zamaha u gradnji puteva i autoputeva, značajnih investicija i zapošljavanja, malo od toga se ostvarilo u praksi. Najveći ceh po običaju plaćaju građani. Ovaj put doslovno kroz cijenu nafte i njenih derivata na benzinskim pumpama.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uputila je inicijativu Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje plaćanja akciza, putarina i povrat PDV-a za prevoznike.
– Postoji inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama na naftu i naftne derivate, koja je stigla od Spoljnotrgovinske komore BiH. Ta inicijativa je kod Upravnog odbora UIO i biće razmatrana na jednoj od narednih sjednica – rekao je glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević.
– Krajnje je vrijeme da BiH uradi nešto, jer je korona dvije godine i ovaj trenutak je jako pogodan i neophodan za hitne mjere države, jer inače neće ići u dobrom pravcu – upozorava Dejan Mijić, predsjednik Skupštine Udruge prometa i veza Republike Srpske.
– Moramo vršiti pritisak na političare da mijenjaju odluke u korist građana. Od 33 nameta na gorivo građani nemaju ništa – kaže predsjednik udruženja “Futura” Marin Bago.
Napominje da ako točite 50 maraka benzina, 24 marke uzima država kroz razne dažbine.
– Građani su u zadnjih deset godina platili vrijednost izgradnje tri autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu i da se ne naplaćuju putarine. Najbolje je te namete ukinuti, dobili bismo jeftinije gorivo i mogli bismo zahtijevati da pojeftine i drugi proizvodi – napominje Bago.
Iako je od 2006. godine po osnovu akciza prikupljeno 7,3 milijarde maraka, a po osnovu putarina nepunih 6 milijardi maraka, ekonomski analitičar Adnan Čavalić kaže da nismo vidjeli najavljivane efekte. Smatra da je pravi trenutak za smanjenje fiskalnog opterećenja kako bi se kompenzovala poskupljenja.
– Oporezivanje nafte i naftnih derivata uglavnom se koristi nenamjenski kako bi se stabilizovali postojeći budžeti odnosno održala budžetska potrošnja. To nije dobro, kratkoročno dalje rezultate u smislu zadovoljenja socijalnog mira i budzetske potrošnje, ali dugoročno to ne daje rezultate koji bi kreirali pretpostavke za ekonomski rast – rekao je Čavalić.