Zajednička komisija za koncesije Bosne i Hercegovine nema legalitet da može odlučivati o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, potvrđeno je za Patriju.
Upravni odjel Suda BiH ovu odluku donio je po tužbi člana Komisije Mensura Šehagića čime je poništena legalnost tog tijela te će predmet, očito biti vraćen Ustavnom sudu BiH na odlučivanje.
Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 16. jula 2021. presudio je da komisija mora u roku od 90 dana riješiti sporna pitanja vezana za plan Republike Srpske i Srbije da na Drini izgradi tri hidroelektrane.
Stručnjaci su tada upozoravali da se na taj način pitanje rješavanja ovog spora vraća na politički teren, što može biti opasno, jer je zapravo riječ o ustavnom problemu.
„Komisija nema legalitet, sada je to potvrdio Sud i ne postoji mogućnost da donosi odluke. Danas je svojom odlukom Upravni odjel Suda BiH ukinuo mogućnost da u ovom sazivu zajednička komisija za koncesije može rješavati ovo pitanje“, kazao je Muharem Cero za NAP, stručnjak za pitanja državne imovine.
Otvara se sada pitanje da li će Ustavni sud BiH odlučiti da u meritumu riješi sporno pitanje u stvarnosti načina dodjela koncesija ili će se tražiti način da se popuni komisija.
U suštini Ustavni sud BiH bi morao donijeti konačnu odluku, jer je riječ o ustavnom problemu, a ne političkom.
Šehagić smatra, a to je potvrdio i Sud, da je imenovanje ilegalno u odnosu na nacionalnu, teritorijalnu, ali i stručnu zastupljenost.
Ustavni sud BiH je sredinom jula odlučujući o zahtjevu 24 državna parlamentarca da se poništi odluka vlade Republike Srpske o davanju koncesije za gradnju Hidroelektrana na Drini, naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke, riješi sporna pitanja nastala u vezi sa dodjelom koncesija.
Podsjećamo, da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko se usprotivio izgradnji hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini još u novembru 2020. godine kada su Vlade RS i Srbije potpisale sporazum o realizaciji tog projekta, a samo nekoliko dana uoči polaganja kamena temeljca za ovaj projekat uputio je pismo premijerima Republike Srpske i Srbije, u kojem ih je otvoreno pozvao da to ne rade.
U svojoj prethodnoj praksi, Ustavni sud BiH je utvrdio da su vode, uključujući i kopnene vode, javna dobra koja se smatraju državnom imovinom, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države Bosne i Hercegovine, s obzirom da država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine.
Da budemo precizni, i da rezimiramo: visoki predstavnik toplo podržava investicije u BiH, ali one trebaju biti provedene tako da poštuju zakone i odluke Ustavnog suda BiH. Naposljetku, to je od najvećeg značaja i za investitora, da ima pravnu jasnoću i sigurnost.”