U posljednjoj epizodi dokumentarnog serijala HTV “Diplomatska oluja” opisuju se događaji koji su prethodili potpisivanju mirovnog sporazuma u Dejtonu, sa posebnim osvrtom na operaciju “Južni potez” gdje je oslobođen Mrkonjić Grad i kada su hrvatske snage bile svega 25 kilometara od Banja Luke.
Dana 22. jula 1995. godine zaključena je Splitska deklaracija koju su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović. Tim potpisom dogovoreno je da snage Hrvatske vojske zajedno djeluju sa Armijom BiH protiv srpskih snaga u BiH.
Od operacije “Ljeto 95” Hrvatska vojska (HV) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) djeluju zajedno pod komandom generala Ante Gotovine. Nešto kasnije nakon uspjeha operacije “Maestral” pokrenuta je i operacija “Južni potez” koja je trajala od 8. do 15. oktobra 1995. godina.
U veoma uspješnoj operaciji oslobođeno je Šipovo i Mrkonjić grad. Osvojena je su kote na zloglasnoj Manjači, kao i Hidroelektrana Bočac koja je imala veliki značaj, jer je opskrbljivala električnom energijom samu Banja Luku. Čak je odlukom generala Gotovine struja isključena na 20ak minuta kako bi se pokazala vojna nadmoć. U koordinaciji su u isto vrijeme snage 5. i 7. korpusa Armije RBiH oslobodile Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most.
Tada je američki general Wesley Clark pozvao tadašnjeg hrvatskog ministra odbrane Gojka Šuška i kazao mu kako bi hrvatske snage morale stati. Danas smatra da je to bila pogreška.
“Ministar Šušak je tada došao vrlo sretan i kazao mi ‘pred Banja Lukom smo, Srbi su poludjeli pucaju na svoj narod, uskoro ćemo tamo’. Nažalost naše su upute bile da mu kažemo da stane”, kazao je u emisiji Clark.
Američki diplomata Richard Holbrooke i tadašnji ambasador SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith su se sastali sa hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom da mu saopće da oslobodilačke operacije moraju stati, iako su i sami imali dileme.
“Noć prije raspravljao sam sa Holbrookom. On je imao naredbe Vijeća sigurnosti UN-a da kaže Tuđmanu da stane, ali Holbrooke nije smatrao da uvijek mora slijediti te naredbe. Obojica smo bili rezervisani”, prisjeća se Galbraith.
Tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić se prisjeća svog razgovora sa američkim sekretarom Warrenom Christopherom, koji mu je indirektno zaprijetio.
“Mate morate stati, ja kažem zašto. Mate, mi mirovnim sporazumom trebamo završiti rat u BiH, osim toga oko 300.000 do 350.000 Srba će napustiti RS i otići u Srbiju i dodatno destabilizirati Srbiju. A dodatnih oko 100.000 će u istočnu Slavoniju i Baranju pa će destabilizirati i to. A mi ćemo biti u obavezi braniti ih ukoliko krenete oslobađati”, prisjeća se Granić.
U isto vrijeme borci 7. korpusa Armije BiH su također sa sjeverozapadne strane bili na 25 kilometara od Banja Luke.
Koliko su Amerikanci bili neodlučni potvrđuje i priča ambasadora Galbraitha, da su neposredno pred sastanak ušli u zahod u predsjedničkoj palati i još jednom preispitali svoj stav.
Tuđman se složio da se operacija zaustavi jer nije želio rizikovati gubitak podrške SAD-a, no svi savremeneci se slažu da to nije bila laka odluka.
Američki diplomata Richard Holdbrook do kraja života nije potvrdio da je to zaista bila dobra odluka.
Nešto kasnije 12. novembra 1995. godine Erdutskim sporazumom dogovorena je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske koja je okončana 15. januara 1998. godine.