Nakon dojave sugrađana da u apotekama u Kantonu Sarajevo već duži vremenski period nema zaštitne injekcije extencilina za djecu, Faktor je potraužio odgovor u Javna ustanova Apoteke Sarajevo.
– Extencilin injekcije (depo-penicilin) nije registrovan od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, što znači da nema mogućnosti za redovno i uobičajno snabdijevanje. Shodno navedenom, a vodeći se zakonskom legislativom, naši dobavljači snabdijevanje ovog lijeka vrše postupkom interventnog uvoza neregistrovanog lijeka koji je trenutno u toku, a za kojeg mi, kao javna ustanova, nemamo informacije kada će biti i okončan. Čim se navedeni postupak interventnog uvoza neregistrovanog lijeka okonča, naši dobavljači će izvršiti isporuku apotekama – naveli su iz JU Apoteke Sarajevo.
U jednoj privatnoj apoteci u Sarajevu rečeno nam kako injekciju pokušavaju nabaviti te da je ni oni nemaju sigurno posljednjih mjesec dana.
– Svakodnevno očekujemo informacija o nabavci vakcine jer sugrađani dolaze i traže – kazala nam je uposlenica jedne privatne apoteke u Sarajevu.
Extencilin se daje u slučajevima bolesti izazvanih osjetijivim mikroorganizmima: liječenje blagih do umjereno teških oblika streptokoknih infekcija (faringitis, šarlah, erizipel, infekcije rana i kože), liječenje nekih oblika sifilisa i drugih veneričnih bolesti izazvanih treponemama i profilaksa recidiva reumatske groznice.
– Extencilin je ranije bio lijek u slučajevima kada je streptokokna infekcija dovodila do teških posljedica poput reumatske groznice. Sada je sve manje potrebe za tim, ali lijek nije izbačen iz upotrebe, on se i dalje koristi. U odnosu na ranija vremena, kada je streptokokna bolest dovodila do teških komplikacija, djeci smo propisivali extencilin. Pod osnovnim komplikacijama streptokokne infekcije podrazumijevamo: endokadritis (upala srčanog mišića) i glomerulonefritis (upala bubrega). Extencilin se davao kod djece koja imaju česte gnojne angine, a javljala se reumatska groznica. Takva djeca stavljala su se na profilaksu. Sada ako dijete četiri puta godišnje dobije gnojnu anginu, onda se to radi multidisciplinarno, zajedno sa pedijatrom i otorinolaringologom kako bi se došlo do zaključka – da li treba operativni zahvat – objasnila je dr. Enisa Mulalić, pedijatrica.